Devet stvari koje bi u Hrvatskoj do 2020. trebale biti moguće

Darko Parić; Ivica Mudrinić Darko Parić; Ivica Mudrinić

Daljinsko očitanje potrošnje vode putem M2M mreža u Sisku, nadogradnja softvera za robote u tvornici u Zadru putem interneta, farme krava u Slavoniji koje će se nadgledati preko tableta...

Surfanje od doma brzine 100Mbps, posuđivanje filmova iz cloud servisa iz Nizozemske, izvoz vlastitog cloud CRM rješenja iz Hrvatske u Veliku Britaniju, vožnja električnim automobilom do mora i prodaja generirane struje u strujnu mrežu u Splitu, daljinsko očitanje potrošnje vode putem M2M mreža u Sisku, nadogradnja softvera za robote u tvornici u Zadru putem interneta, farme krava u Slavoniji koje će se nadgledati preko tableta, sudjelovanje na online predavanjima iz Oxforda...

To su samo neke od stvari koje bi 2020. u Hrvatskoj trebale biti moguće zahvaljujući mrežama nove generacije koje će se graditi, te mobilnim aplikacijama, cloud servisima i drugim IT inovacijama koje će ući u široku primjenu. Samo u mreže nove generacije, koje će se temeljiti na optici i drugim tehnologijama, Hrvatska bi morala uložiti između 7,65 i 12 milijardi kuna. U tome bi privatni i institucionalni ulagači te operateri dobili priliku za ulaganje od tri do 4,6 milijardi kuna. Država bi uložila od 280 do 710 milijuna kuna, gradovi i općine od 650 milijuna do milijardu kuna, a ostatak bi se povukao iz europskih fondova. Od EU se za izgradnju optike do kuće, odnosno mreža nove generacije, očekuje najmanje 3,7 milijardi kuna (u jeftinijem scenariju), pa sve do 6,7 milijardi kuna (u najskupljem scenariju). Kako tvrde u Hakomu, zbog toga sada rade okvire i smjernice za ulaganja u telekomunikacije u idućih tri do pet godina. Država je dosad odredila samo Strategiju širokopojasnog pristupa internetu do kraja 2015. godine. U njoj je predvidjela da će do kraja 2013. milijun fiksnih i pola milijuna mobilnih internetskih priključaka biti na brzini od najmanje 2 Mbps. Dvije godine nakon toga očekuje pola milijuna fiksnih internetskih priključaka na brzini većoj od 30Mbps, a njih će slijediti i veće brzine na mobilnim mrežama...

Sada 1,2 milijuna priključaka
Prema podacima telekomunikacijskog regulatora Hakoma, u Hrvatskoj je do kraja 2012. broj priključaka brzog interneta bilo 890.273, a mobilnih 326.335. Drugim riječima, ostvareno je 89% od onoga što je planirano po toj strategiji do kraja godine u području brzog fiksnog pristupa internetu i 65% plana u mobilnom internetu. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave i glavni koordinator za e-Hrvatsku, kaže da se na sveobuhvatnoj strategiji Hrvatska 2020. užurbano radi."Hrvatska ima strategiju širokopojasnog interneta koja ističe 2015. i nova se neće raditi dok ta na istekne. Svaka strategija je popis lijepih želja i prije nego se krene s novim željama treba uskladiti niz procesa koje se do sada nije uzimalo u obzir jer se internet promatrao kao zaseban dio priče iako nam je danas jasno da je on mora biti sastavni dio svih planova razvoja", kaže nam Parić.Sada se čeka izvješće Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija - Vlada ga je zadužila da odabere model ulaganja u mreže nove generacije, a na temelju studije koju je napravila konzultantska kuća Lator. Tomislav Majnarić, viši konzultant Latora, tumači da su u obzir su uzeli sve vrste pristupnih tehnologija, od LTE-a i brze fiksne mreže, poput optike i VDSL-a, do Wimaxa.

"Razlika između najpovoljnijeg i najskupljeg scenarija je 5 milijardi kuna, a razlog je što postoji mogućnost iskorištavanja postojeće infrastrukture, prvenstveno DTK za optičke mreže u velikim gradovima. Na građevinske radove oko DTK otpada najveći udio u investicijama, i do 70%", tvrdi. Problem DTK još uvijek, naime, nije riješen iako se o njemu raspravlja godinama. S jedne strane HT tvrdi da je to njegova infrastruktura, a s druge gradovi, općine i HT-ovi konkurenti da je to komunalna infrastruktura. Većina novca,  i do 85%, moći će se povući iz fondova EU. Cilj je, kako stoji u analizi Latora, do 2020. polovicu stanovništva povezati na internet putem optičkih priključaka u kuću (FTTH) koji omogućuju surfanje brže od 100Mbps. Taj bi se plan proveo u tri faze. U prvoj bi se povezala optika u vlasništvu državnih tvrtki. Time bi država konkurirala HT-u za koji se u branši tvrdi da internetske veze između hrvatskih gradova naplaćuje skuplje nego liniju Zagreb-Frankfurt. Kandidati za novi državni telekom su HEP, OiV ili, najizvjesnije, nova državna tvrtka u kojoj bi, u zamjenu za optiku, javne tvrtke dobile vlasničke udjele. Parić iz e-Hrvatske kaže da će ta odluka najvjerojatnije pasti do kraja ožujka.

"Nakon toga nam treba mjesec dana da krenemo u realizaciju. Rezultat će biti smanjivanje troškova izgradnje i skraćivanje rokova isplativosti optičkih mreža u manjim gradovima, čime će se stvoriti uvjeti za novi investicijski val", pojašnjava. Prva faza će, po svemu sudeći, biti najpovoljnija, a stajat će  30-ak milijuna kuna. U idućoj fazi državni operater spojit će se s manjim gradovima te otocima, što će se najvjerojatnije raditi u suradnji s operaterima. Ovo je skuplji dio posla, koji će stajati gotovo 1,5 milijardi kuna. Treća faza je izgradnja optičkih priključaka do kuća, odnosno faza u kojoj će brzi internet stići do građana. U Latoru tvrde da će u gradovima većim od 2000 stanovnika to biti isplativo komercijalnim operaterima te se očekuje da će oni ulagati. S druge strane, u manjim sredinama planira se da će glavnu riječ voditi lokalne samouprave. Uz sredstva iz EU fondova, lokalne samouprave u ovakve će poslove najvjerojatnije ulaziti i kroz JPP s operaterima, a nisu isključeni ni drugi privatni ulagači. Vlada je o tome navodno razgovarala i s ulagačima na Dalekom istoku. S druge strane, Deutsche Telekom neformalno, ali i kroz Hrvatski telekom, izražava zabrinutost takvim Vladinim planom ulaganja. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, otvoreno je kritizirao i Vladu i gradove, odnosno lokalne samouprave.

"Ulazak države u telekom sektor i trošenje novca za tu namjenu upravo u ovom trenutku izravan je i nelojalan udar  na tvrtke kojima je to osnovni biznis, baš kao i odluka nekih općina i gradova o osnivanju paralelnih lokalnih komunalnih tvrtki", ističe Mudrinić. HT godišnje ulaže oko milijardu kuna u kapitalne investicije, među kojima je i brzi internet. Lani je uložio 648 milijuna kuna u mrežu i funkcije podrške, a ukupno je ulaganje iznosilo 1,18 milijardi kuna. Operater je također napravio plan ulaganja u projekt Fiberland, vrijedan 275 milijuna eura, ali ga je zaustavio jer je nezadovoljan regulativom za koju tvrdi da isplativost projekta čini upitnom. Do sada je u sklopu Fiberlanda postavio optičku mrežu s kojom pokriva 200.000 kućanstava. Prema izvješću za 2012., HT ima 632.994 korisnika brzog interneta i tržišni je lider u tom segmentu. U Vipnetu imaju ukupno 267.900 korisnika fiksnog i mobilnog brzog interneta, ali su sa 181.100 korisnika mobilnog brzog interneta navodno lideri u tom segmentu. U Vipnetu, kojeg vodi Mladen Pejković, ističu da će sudjelovati u Vladinoj inicijativi, ali sukladno dobroj praksi EU.

Koliko ulažu operateri 
"Unija kroz posebne fondove financira ostvarenje ciljeva svoje Digitalne agende, i to ponajprije za područja na kojima ne postoji komercijalni interes, a dosadašnja praksa pokazuje da vlade u ostvarenju tih ciljeva surađuju s kompanijama koje posjeduju potrebna znanja i iskustvo u takvim projektima", kažu u Vipnetu. Do sada su u razvoj ponude brzog fiksnog interneta uložili gotovo 100 milijuna eura. Prije dvije je godine, naime, kupio za 93 milijuna eura B.net koji ima 86.800 korisnika brzog interneta preko fiksne infrastrukture i otad ulaže u proširenje te infrastrukture. Tele2 je lani prepolovio investicije na 49 milijuna kuna, a zasad ne planira ulagati ni u digitalnu dividendu ni LTE mrežu. HT i Vipnet su lani za 300 milijuna kuna ukupno kupili frekvencije digitalne dividende na kojima sada ulažu u izgradnju LTE i proširenje postojećih mreža za pružanje usluga brzog interneta.

U Optima telekomu, najvećem fiksnom konkurentu HT-u (sada u procesu predstečajne nagodbe u kojem pokušava riješiti dug od milijardu kuna stvoren zbog investicija, među inima i vlastitu nacionalnu optičku mrežu), pozdravljaju Vladin investicijski plan. "Nadamo se da će ova Vlada, za razliku od prethodnih, biti uspješnija u ujedinjavanju državne infrastrukture i zaista u skorijoj budućnosti realizirati ovaj projekt, kao i plan da dovede optički priključak u svako kućanstvo u Hrvatskoj do 2020.", kažu u Optimi. Dodaju da novog državnog operatera vide kao dobrog partnera koji će sigurno efikasnije raspolagati povezanom infrastrukturom nego što danas raspolažu njezini vlasnici. Optima je treći najveći pružatelj usluga brzog interneta u Hrvatskoj. Ima 74.660 korisnika brzog interneta. Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta, ističe da je Vlada  planom za brzi internet dala poticaj razvoju širokopojasnoga pristupa internetu u Hrvatskoj. "Međugradski kapaciteti koje će moći ponuditi državne tvrtke smanjit će troškove svim operatorima u Hrvatskoj i građanima osigurati niže cijene usluga i dostupnost većih brzina pristupa telekomunikacijskim uslugama", kaže Lukač.

Metronet je izgradio najveću nacionalnu optičku mrežu, odnosno u  razvoj uložio više od pola milijarde kuna. No, trenutno u optiku do kuće, što je srž Vladine inicijative za mreže nove generacije, najviše ulažu Digitalni grad u vlasništvu Zagrebačkog holdinga i novi fiksni operater Amis telekom. Boštjan Košak, predsjednik Uprave Amis telekoma, smatra da će "državni operater razbiti monopol HT-a na međugradskim vezama i otvariti mogućnost  hrvatskim gradovima da postanu zanimljivi za ulaganja u optičku infrastrukturu. Amis je već, kaže,  izgradio  optičku pristupnu mrežu koja je na 10% kapaciteta HT-ovog Fiberlanda, odnosno pokriva 20.000 kućanstava. Tvrdi i da grade kvalitetniju optičku mrežu od HT-a. "Amis svakom korisniku u stan dovodi po jednu optičku nit i optički priključak što je princip izgradnje point-to-point (P2P), što znači da je svaki korisnik s vlastitom optičkom niti izravno spojen na našu infrastrukturu, dok HT to radi na principu GPON-a, što znači da postave optičke niti do zgrade, ali te niti ne idu do centralne kolokacije nego se između prespajaju na pasivnu opremu i dijele na više korisnika", kaže Košak.

Ulažu Zagreb, Rijeka, Istra...
Osim operatera, u brzi internet ulažu i gradovi i općine. Grad Zagreb preko Zg holdinga, a mreže grade i Rijeka i Krk. U Istri pak optičku mrežu planira izgraditi županija. Projekt se zove Pitagora i trebao bi uz pomoć EU fondova omogućiti izgradnju optičke mreže koja bi povezivala 40.000 kućanstava. Gianclaudio Pellizzer, direktor konzultantske tvrtke San Polo, koja zajedno s Istarskom županijom i partnerima iz Italije, BiH, Crne Gore i Albanije, radi na projektu, kaže da su već za pripremu povukli dva milijuna eura iz fonda Adriatic IPA. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 40 milijuna eura.Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje je radilo na Strategiji širokopojasnog interneta izračunalo je da od 2010. do 2019. Hrvatska može imati izravnu korist od brzog interneta od 2,2 do 3,2 milijarde eura. Brzi internet nužan je za suvremeno poslovanje i veću poslovnu živost, posebno u ICT industriji. Ministarstvo poduzetništva s agencijom BICRO  potiče informatičkestartupove,  pomaže razvoj investicijske infrastrukture kroz je razvoja startup inkubatora, akceleratora i tehnoloških centara, zatim investicijskog ekosistema, koji uključuje podršku poslovnim anđelima, ali i osnivanje prvog venture capital fonda u Hrvatskoj tijekom iduće godine.

Kroz sve to u poduzetništvo, te istraživanja i razvoj temeljen na ICT-u do 2020. zasigurno će se uložiti milijarda eura. Očekuje se da će Hrvatska do 2020. zbog milijardu eura ulaganja u brzi internet privući još barem toliko investicija u industrije koje će koristiti tu infrastrukturu. K tome, na taj će se način otvoriti radna mjesta i stvoriti pretpostavka za povećanje izvoza. Krajem 2012. čak 72 posto kućanstava u EU imala su priključak na brzi internet, a devet posto te populacije aktivno stvara sadržaj na internetu. Prema podacima Eurostata, Švedska je imala najviše kućanstava s brzim pristupom internetu, njih 87 posto. S tek nešto manjim postotkom slijede Danska, Finska, Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija. Hrvatska, prema Eurostatu, ima 60 posto kućanstava s brzim pristupom internetu. No, važno je razumjeti da je za EU trenutno svaki priključak koji ima propusnost od najmanje 2Mbps brzi internetski priključak. U planu za 2020. godinu EU navodi da bi brzi internet trebao biti onaj od najmanje 30Mbps i da bi takav priključak trebala imati sva kućanstva. Dodatno, polovica kućanstava trebala bi imati brzine od najmanje 100Mbps. Za to je potrebno graditi mreže nove generacije. U EU  nekoliko zemalja  u tome napreduju dobro, ali većina ne. Europska komisija stoga mreže nove generacije ističe kao jednu od ključnih infrastruktura za razvoj gospodarstva, u što će do 2020. trebati uložiti više od 290 milijardi eura.

Wi-Fi gradske mreže 

Gradovi uz fiksne, također kreću u projekte izrade bežičnih, odnosno Wi-Fi gradskih mreža. Rijeka tako ima najveću gradsku Wi-Fi mrežu u Hrvatskoj, a slično za 2,2 milijuna kuna,  planira napraviti Istarska županija. Tamo će se postaviti 189 hotspotova u 21 općini i devet mjesta. Gradsku Wi-Fi mrežu planira napraviti i Zagreb, gdje se gradonačelnik Milan Bandić osobno zauzeo za projekt Wi-Fi mreže vrijedan 50 milijuna kuna.

Brzi internet u svijetu

Japan, SAD i Južna Koreja glavni su konkurenti Europi. Prema istraživanju tvrtke Akamai, koje se temelji na postavci da brzi internet znači priključak od najmanje 5Mbps, prva na svijetu po korištenju brzog interneta je Južna Koreja. Tamo čak 83% korisnika ima takav pristup internetu. Japan ima 60%, Hong Kong 57%, a SAD 44%. Iako su mnoge europske zemlje među 10 najboljih, EU ukupno ne kotira tako dobro. Pojedinačno je druga na popisu Nizozemska, gdje 67% korisnika ima tako brz pristup internetu. Slijedi Belgija sa 52%. Dvije države s kojima se Hrvatska često uspoređuje u ICT-u nalaze se na 7. i 8. mjestu: To su Litva sa 51% korisnika s pristupom internetu od barem 5Mbps i Rumunjska s 49%. Podataka za Hrvatsku nema. O tome koliko pak EU zaostaje za svojim globalnim konkurentima u istraživanju ilustriraju popisom 100 gradova u kojima se najviše koristi brzi internet. Od njih 100 samo ih je sedam iz EU.

Rezultat državnog plana bit će smanjivanje troškova izgradnje i skraćivanje rokova isplativosti optičkih mreža u manjim gradovima

Darko Parić, gl. koordinator  za e-Hrvatsku

Ulazak države u telekom sektor upravo u ovom trenutku izravan je i nelojalan udar na tvrtke kojima je to osnovni biznis

Ivica Mudrinić, pred. Uprave HT-a

Sudjelovat ćemo  u Vladinoj inicijativi, ali sukladno  praksi EU gdje države surađuju s kompanijama koje imaju znanja i iskustvo u tim projektima 

Mladen Pejković, pred. Uprave Vipneta

Državni operater razbit će monopol HT-a na međugradskim vezama te manje gradove učiniti  zanimljivima za ulaganja u optiku

Boštjan Košak,  pred. Uprave Amis telekoma

Međugradski kapaciteti koje će moći ponuditi državne tvrtke smanjit će troškove svim operatorima  i građanima osigurati niže cijene   

Željko Lukač, pred. Uprave Metroneta

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve