Najambicioznije zamišljen međunarodni projekt, golemi sudarač čestica koji će, nadaju se znanstvenici, pomoći u otkrivanju tajni materije, mogao bi proraditi nekoliko mjeseci nakon roka. To su objavili čelnici Europske organizacije za nuklearna istraživanja. Znanstvenici su provodili testiranje dijela opreme koji je stigao iz Sjedinjenih Država Amerike i kojega je trebalo prepraviti. No, prilikom testa pod visokim pritiskom, dio se “razletio u glasan prasak i oblak dima”. Znanstvenici iz CERNA-a pretpostavljaju da se uređaj, dio sustava koji proteže podzemljem ispod švicarsko-francuske granice pokvario zbog magneta i hlađenja koje nije temperaturu pogona spustilo dovoljno brzo u 17-kilometarskom dijelu postrojenja. Cilj je CERN-ovih znanstvenika da subatomske čestice, konktretnije protone, ubrzaju što bliže brzini svjetlosti i zatim ih sudare. Taj će sudar stvoriti kišu još manjih čestica promatranjem kojih fizičari dolaze do spoznaja o građi materije i silama koje među njima vladaju. “Moguće je, pa čak i vrlo vjerojatno, da mjesec studeni neće biti mjesec kada će postrojenje proraditi. Čini se da ćemo morati pričekati do sljedećeg proljeća. Gotovo smo uspjeli, no kod ovako složenog projekta mora se tu i tamo pojaviti i poneki problem”, kaže CERN-ov glasnogovornik James Gillies. Dio sudarača koji se pokravio nalazi se u masivnom, jako ohlađenom magnetu koji služi fokusiranju niza protona prema mjestu gdje se trebaju sudariti. Dakle, radi se o jednom od ključnih dijelova cijelog postrojenja. Znanstvenici iz Fermilaba kod Chicaga, koji su sagradili golemi magnet zajedno s kolegama iz CERN-a, kažu da su pronašli uzrok “uzbiljnog kvara” i da “rade na rješenju”. Cijeli sudarač imat će ukupno 1700 magneta. Glasnogovornik Gillies kaže da je i zadnji magnet postavljen na svoje mjesto, Renilde Vanden Broeck dodaje: “Sljedeći korak je popravljanje Fermijevih mageneta”. Novi sudarač vrijedan 1,8 milijardi dolara zamijenit će stari koji je izvađen iz tunela 2000. godine. Magneti koji se koriste za kontrolu čestica trebaju biti ohlađeni na vrlo nisku temperaturu da bi mogli podnijeti visoke struje bez gubitka energije. Visoka efikasnost potrebna je baš zbog protona jer su oni oko 2000 puta teži od elektrona na kojima su prije vršila istraživanja. Potrebna sredstva osigurava 20 članica iz Europe, te Sjedinjene Države Amerike i Japan, a svi zajedno godišnje za CERN daju oko 800 milijuna dolara. U CERN-u i za CERN radi oko 6500 znanstvenika iz 80 zemalja svijeta.