
Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske
Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.
Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.
Investicije lani rasle 2,1 mlrd. kuna, najviše potegnula država, turizam i trgovina ulagali manje nego 2017.
Nakon što je u prvom kvartalu zabilježen rast investicija od 11,5 posto, u drugom je prikočio na 8,2 posto, da bi se u trećem prepolovio prema početku godine, na 5 posto.
Podsjetio je da je 2014. bilo više od 300.000 nezaposlenih, a danas ih je oko 100.000, a na sve to imamo problem nedostatka radne snage.
Nakon 2,4% rasta u drugom kvartalu, procjena DZS-a za tri ljetna mjeseca upućuje na ubrzanje rasta na 2,9 posto.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS.
Budući da u HNB-u procjenjuju da bi se u slučaju recesije u eurozoni rast više nego prepolovio, a s njim pali i prihodi proračuna, postavlja pitanje je li pad javnog duga na 74 posto dovoljan i kak...
Očekivana stopa za 2019. snižena na 2,9%, dogodine 2,6%.
Ministar Marić vjeruje da će proračun biti na današnjoj sjednici, a bit će nešto viši od 140 milijardi kuna.
DZS naviše korigirao podatke, lanjski višak ipak 0,3 posto BDP-a.
Optimističnije nego u travnju.
Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.
HNB-ova revizija podigla inodug, smanjila zaradu turizma, ali i nametnula nova pitanja.
Desezonirani podaci govore da je rast u 3. kvartalu bio +0,8% u odnosu na drugi.
U okvirima fiskalnih pravila zasad smo i uz protestirana jamstva za Uljanik, kaže državni tajnik Zrinušić.
Najnoviji signal je vrijednost srpanjskog izvoza koji je 26,7% veći nego u istom mjesecu lani.
Vlada je dobar prediktor i statističar, ali nije dobra Vlada. Nama i MMF i EK predviđaju najmanju stopu rasta do 2022. gledajući što Vlada radi.
S 3,2% rasta u prvom polugodištu, tempo je i dalje nešto jači od plana za 2019. i višegodišnjeg prosjeka.
Europska komisija projicira stopu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a od 3,1 posto, a Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022. predviđa stopu rasta od 2,8 posto.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital, priopćio je DZS.