‘Zlatno razdoblje’ eurozone: Evo koliko će rast još trajati

Autor: Tomislav Pili , 14. studeni 2017. u 14:32
Dužnosnici ECB-a govore da je eurozona u najboljem stanju od uvođenja eura 1999. godine/FOTOLIA

Analitičari upozoravaju da su trenutni gospodarski trendovi pod utjecajem vrlo labave monetarne politike ECB-a i jeftine nafte.

Gospodarstvo eurozone zasjalo je punim sjajem nakon što je posljednjih godina bilo "bolesnik" u globalnim ekonomskim okvirima. Kako navodi Bloomberg, Europska je komisija prošlog tjedna povisila procjene ovogodišnjeg ekonomskog rasta među 19 država koje koriste zajedničku europsku valutu. Umjesto 1,7 posto koliko su u Bruxellesu očekivali u svibnju, najnovije prognoze govore od 2,2 posto rasta BDP-a.

Veliki napredak
Velik je to napredak za područje koje je snažno pogodila financijska kriza prije deset godina da bi potom uslijedila dužnička kriza koja je gotovo dovela u pitanje opstanak eura. K tome, 19 država koje koriste tu valutu godinama je vodilo bitku s visokom nezaposlenošću. Posljednji podaci Eurostata govore da je u rujnu u eurozoni 14,5 milijuna ljudi bilo bez posla, gotovo 1,5 milijuna manje nego godinu ranije.

Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 8,9 posto, dok je u rujnu 2016. dosezala gotovo deset posto. O usponu eurozone dovoljno govori i podatak da su ove godine ekonomski analitičari u anketama Bloomberga čak osam puta povisili svoje procjene. Štoviše, analitičari Oxford Economicsa te švicarske banke Credit Suisse ustvrdili su da se eurozona kreće ka "zlatnom razdoblju" ekonomske ekspanzije praćene niskom inflacijom. Takva optimistična ocjena na tragu je izjave Benoîta C?uréa, člana izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), koji je prije nekoliko dana kazao kako je gospodarstvo u najboljem stanju od uvođenja eura 1999. godine. Međutim, pozvao je vlade zemalja članica da provedu dodatne reforme kako bi podržale taj rast.

"Više od četiri godine od početka trenutne ekspanzije, većina indikatora ukazuje da je eurozona negdje na sredini pozitivnog ekonomskog ciklusa", kaže za Bloomberg Angel Talavera, analitičar Oxford Economicsa dodavši kako još postoji mnoštvo prostora za napredak. "Ako ne bude neočekivanih šokova, trebali bi vidjeti još nekoliko godina ekonomskog rasta", kazao je Talavera. S takvom ocjenom slažu se i hrvatski analitičari. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kazao je za Poslovni dnevnik kako je eurozona učinila velik ekonomski napredak u odnosu na vrijeme dužničke krize prije pet do šest godina. "U posljednje vrijeme dominira pozitivni moment. Nakon što se eurozona posljednjih godina sporije oporavljala od ostalih velikih gospodarstava, sada je uhvatila priključak. To posebno vrijedi za povjerenje potrošača koje bilježi najviše razine od 2001. godine", naglašava Šantić.

Pitanje otpornosti
Međutim, to povjerenje, ali i ostali gospodarski trendovi trenutno su pod utjecajem vrlo labave monetarne politike ECB-a te niskih cijena energenata, upozorava Šantić. "Vidjet ćemo koliko će ti trendovi biti otporni na normalizaciju monetarne politike ECB-a i rast cijena nafte", ističe Šantić. To će pokazati, ocjenjuje analitičar Splitske banke, i koliko su duboki bili strukturni pomaci.

A prostor za daljnje reforme još itekako postoji u pogledu produktivnosti te nezaposlenosti mladih, posebno u perifernim članicama. Naime, produktivnost je na razinama s početka ovog stoljeća dok je broj mladih bez posla i dalje gorući problem. Eurostatovi podaci pokazuju da je u rujnu 2,65 milijuna mlađih od 25 godina bilo nezaposleno što je 229.000 manje nego godinu ranije.

Iako je u padu, stopa nezaposlenosti među tom populacijom i dalje je na vrlo visokih 18,7 posto. Po tom je pitanju najgora situacija u Grčkoj gdje je u srpnju 42,8 posto mladih bilo bez posla. Za nijansu bolja situacije je u Španjolskoj koja bilježi 37,2 posto nezaposlenosti mladih dok je u Italiji stopa nezaposlenosti te populacije na 35,7 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close