Željeznički koridor kroz Balkan gradit će se uz pomoć EU

Nakon završetka željezničkog Koridora 10 bit će potrebno oko 30 sati za vožnju preko Balkana/Shutterstock Nakon završetka željezničkog Koridora 10 bit će potrebno oko 30 sati za vožnju preko Balkana/Shutterstock

Europska unija, koja želi što više prometa preusmjeriti sa cesta na željeznice, s druge strane namjerava se povezati s regijom i dalje s Kinom.

Ako dogovori između zemalja Zapadnog Balkana budu uspješni, većina teretnog prometa preko te regije za pet godina bit će preusmjerena s cesta na novi Alpsko-zapadnobalkanski željeznički Koridor 10.

Željeznička veza između Austrije i Turske bit će dugačka 2152 kilometara.  Time bi se Europa kopneno povezala s Kinom, piše Delo. Željeznički prijevoz od Austrije preko Balkana do Turske sada zahtijeva mnogo vremena. Na nekim mjestima brzina je samo 30 kilometara na sat. Teretni vlak, kojem je od Švedske do Beča potrebno samo 24 sata, vozi iz Austrije preko Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bugarske nekoliko dana.

Nije bilo dovoljno ulaganja
"Nije bilo puno ulaganja 30 godina, bio je rat koji je prekinuo veze. Sada se sve zemlje pripremaju za obnovu", rekao je Miloš Rovšnik, predsjednik Uprave Alpsko-zapadnobalkanskog Koridora 10 sa sjedištem u Sloveniji, koji povezuje svih pet zemalja. Osnovalo ga je Europsko gospodarsko udruženje zajedno s ministarstvima za infrastrukturu svih pet zemalja koje sudjeluju u projektu.  To će osigurati da zemlje međusobno surađuju i omogućit će uspostavu cijelog koridora, smatra Rovšnik. 

Prošlog tjedna je u Beogradu održan jedan prvih sastanaka željezničkog udruženja, a tvrtka za Koridor 10 postoji tek od lipnja ove godine. "Koridor 10 je obveza za osposobljavanja ruta prema europskim standardima. To znači elektrifikaciju, 22,5 tona osovinskog tlaka, dužine postaja koje će dopustiti 740 metara duge vlakove, a do 2030. i EDCS signalno-sigurnosne uređaje", rekao je Matjaž Kranjc, direktor Infrastrukture Slovenskih željeznica.

 

2152 km

bit će dugačka željeznička veza između Austrije i Turske

Prema Rovšnikovim riječima, uz zastarjelu infrastrukturu, za usporavanje željezničkog prometa preko Balkana krivi su i zastarjeli vozni park te zastoji na granicama. Predviđa da će nakon završetka Koridora 10 biti potrebno oko 30 sati za navedeni pravac, ali samo ako zemlje ubrzaju prijelaz granica. Sa svojim dijelom Koridora 10 Slovenija je požurila i daleko je ispred drugih zemalja. Taj željeznički koridor dolazi u Sloveniju preko dva koraka. Jedan ide od Salzburga preko Jesenica, drugi iz Linza preko Maribora. U Zidanom Mostu krakovi se spajaju. 

Slovenci gotovi na proljeće
"Završavamo posljednji dio remonta između Zidanog Mosta i Rimskih Toplica, sve temeljne linije u Sloveniji već su elektrificirane, a do 2021. godine one će biti opremljene i sustavom EDCS", predviđa Kranjc. Prema njegovim riječima, u modernizaciju ovog dijela mreže posljednjih je godina uloženo više od 700 milijuna eura.  Dionica Zidani Most, koja uključuje i obnovu željezničke stanice u Celju, Laškom i Rimske Toplice, procijenjena je na 290 milijuna eura. Dakle, ukupno preko milijardu eura. 

"Očekujemo da ćemo na proljeće, kada se dovrši slovenski dio Koridora 10, vidjeti kako bi trebao izgledati cijeli zapadnobalkanski koridor", rekao je Rovšnik. Iz Zidanog Mosta vlak će nastaviti kao i sada, kroz Zagreb, Vinkovce, Tovarnik i Beograd do Sofije i dalje do bugarsko-turske granice blizu Svilengrada.  "Na području između Njemačke i Turske ima puno tereta, a time i potencijala", kaže Rovšnik. Investicija će biti vrijedna više milijardi eura. Europska unija, koja želi što više prometa preusmjeriti sa cesta na željeznice, a s druge strane povezati se s regijom i dalje s Kinom, već je pripremila značajnu financijsku pomoć za zemlje kroz koje će koridor prolaziti.

HŽ treba 2 milijarde eura
Koliko ulaganja je potrebno na cijelom koridoru nije poznato, jer je studija u izradi. Hrvatske željeznice na svojoj su web stranici objavile plan obnove željeznice, kao i prvu procjenu prema kojoj im treba oko dvije milijarde eura.  "U novom planu ulaganja Srbija je namijenila 12 milijardi eura za infrastrukturu, od čega oko 1,6 milijardi eura za željeznice. Konačno planiramo obnoviti željezničku vezu od Beograda do Slovenije. Već obnavljamo pravac prema Budimpešti, također ćemo obnoviti i željezničku vezu prema Grčkoj", objasnio je Goran Adžić, direktor Holdinga Željeznice Srbije.

  Prema riječima Zorane Mihajlović, potpredsjednice srpske vlade i ministrice građevinarstva, prometa i infrastrukture, Srbija je strateški opredijeljena za povezivanje s regijom, ali joj je u interesu i još bolje povezivanj cestovne i želježničke mreže unutar zemlje. "Zato i realiziramo i projekt obnove i modernizacije brze pruge od Beograda do Budimpešte, ali i pruge Bograd-Bar i Niš-Dimitrovgrad", rekla Zorana Mihajlović krajem rujna, na predstavljanju novog investicijskog plana. 

Veza industrijskih centara s lukom

Jantarni koridor povezuje srednju Europu s Koprom
Prije mjesec dana u Kopru je održana konferencija u povodu otvaranja novog europskog željezničkog koridora. Sredinom siječnja, objavom željezničkih pravaca počeo je djelovati Jantarni koridor. To je prvi koridor uspostavljen u Europi na inicijativu država članica, Slovenije, Mađarske, Slovačke i Poljske. Navedene zemlje su se 2016. dogovorile o uspostavi koridora koji će povezivati njihove industrijske centre s lukom Kopar. Koridor ima i dobre veze s istokom, a samim tim i s Bjelorusijom, Rusijom i Kinom, a krak od zemalja istočne Europe, preko mađarske postaje Kelebija stiže u u Srbiju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!