Zbog CO2 BiH će plaćati milijune eura

Autor: Poslovni dnevnik , 07. svibanj 2015. u 22:00
Godišnje se proizvede oko 9500 gigavatsati električne energije u termoelektranama na ugljen/Fotolia

Stručnjaci tvrde da će BiH, koja ispušta goleme količine CO2, zbog europskih pravila gradnju TE plaćati 4 mlrd. eura.

BiH će Europskoj energetskoj zajednici uskoro morati plaćati više od pola milijarde maraka zbog visoke emisije stakleničkih plinova.

Naime, Zajednica koju čine države EU i zemlje zapadnog Balkana, planira uključiti sve članice u sustav trgovanja emisijama ugljičnog dioksida (CO2), čije se ispuštanje mora platiti. Bruxelles neće dopustiti veliko onečišćenje u BiH, bez obzira što ta zemlja možda neće za pet-do deset godina postati članica EU, navodi Dnevni list, citirajući stručnjake koji procjenjuju da bi zbog postojećih i planiranih termoelektrana BiH mogla plaćati oko 282 milijuna eura godišnje, jer bi se cijena mogla popeti s pet na 30 eura po toni CO2, kolika se očekuje 2025. godine.

 

70posto

električne energije u BiH proizvede se iz TE na ugljen

Kinezi požuruju gradnju
U BiH se godišnje iz ugljena proizvede oko 70 posto električne energije, a 30 posto se proizvede u hidroelektranama. Unatoč najavama o povećanju cijena za emisije CO2, BiH planira povećano korištenje ugljena jer se planira gradnja Bloka 7 Termoelektrana Tuzla (450 MW), TE Kakanj 8 (300 MW), TE Ugljevik 3 (600 MW) i TE Banovići (300 MW), dok je TE Stanari (300 MW) već u posljednjoj fazi izgradnje. Termoelektrane na ugljen trenutno godišnje proizvedu oko 9500 gigavatsati električne energije i u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona ugljičnog dioksida.

Zato se procjenjuje da će cijena izgradnje jedne elektrane na fosilna goriva, zajedno s cijenom emisija CO2, za deset godina rada od 2020. do 2030., s cijenom od 30 eura po toni, biti veća od četiri milijarde eura. Ipak, investitori žele projekte započeti što prije. Tako je vladu FBiH prije nekoliko dana posjetila delegacija kineskog konzorcija CGGC-GEDI koji je prošle godine izabran za najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla. Prema pisanju portala Indikator.ba, kineska delegacija je tražila da se konkretiziraju i ubrzaju daljnji koraci u provedbi projekta, odnosno jasnije preciziraju uvjeti kreditnog aranžmana s kineskom državnom Exim bankom, te osigurava podrška vlasti u FBiH za njegovu realizaciju. 

Još stroži propisi EU
S druge strane, u posljednjem izvještaju Europske komisije o BiH navodi se da razvoj obnovljivih izvora energije koči nedostatak koordinacije između entiteta, komplicirano administrativno uređenje te podijeljene nadležnosti. Budući da BiH planira nastaviti izvoz električne energije, uključujući izvoz u zemlje članice EU (u prvom tromjesečju ove godine izvezla je ukupno električne energije u vrijednosti od oko 105,1 milijun KM), vlasti u BiH bi trebale uzeti u obzir mogućnost da će EU postrožiti propise vezane uz uvoz energije iz fosilnih goriva, navodi Dnevni list. To se planira kao dio politike izbjegavanja "izvoza onečišćenja". 

Obnovljivi izvori

Otpor gradnji novih hidroelektrana

Zbog obveza koje donosi članstvu u Europskoj energetskoj zajednici, BiH bi do 2020. godine morala 40 posto energije dobivati iz obnovljivih izvora energije. Kada je riječ o takvim izvorima, uz nekoliko konkretnijih projekata vjetroelektrana, planovi se temelje uglavnom na izgradnji novih hidroelektrana. U tome se najdalje otišlo u planiranju elektrana na rijekama Neretva, Sana, zatim na Drini te u kanjonima Ljute i Nacionalnog parka Sutjeska. Većina tih planova sučena je s velikim otporom ekoloških udruga i lokalnog stanovništva. U BiH je u planu i proizvodnja energije iz sunca te iz geotermalnih izvora, no u realizaciji se nije daleko stiglo.

Komentirajte prvi

New Report

Close