Zaustavi li Rusija dotok plina Europi najteže u BiH i Srbiji

Zbog međusobnih sankcija Zapada i Rusije može doći do usporavanja u izgradnji plinovoda Južni tok/Marijan Sušenj/PIXSELL Zbog međusobnih sankcija Zapada i Rusije može doći do usporavanja u izgradnji plinovoda Južni tok/Marijan Sušenj/PIXSELL

BiH i Srbija nemaju alternativni izvor plina i imat će velike štete ako Rusija zbog ukrajinske krize smanji lil prekine dostavu plina Europi.

Kompanija BH Gas smanjila je dotok plina Kantonu Sarajevu za 50 posto, a razlog redukcije je neizmiren račun za veljaču u iznosu nešto višem od pet milijuna eura.

BH Gas od Sarajevogasa potražuje ukupno 25 milijuna eura, a ako se problem ne riješi prijete nove redukcije i moguće potpuno ukidanje dovoda plina za 100.000 kućanstava u Kantonu Sarajevo, što bi pogodilo i brojne tvrtke. "Sarajevogas prijeti destabilizacijom cijelog sustava opskrbe Bosne i Hercegovine plinom, dovodeći u pitanje redovno plaćanje faktura Gazprom Exportu, zbog čega BiH prijeti mogućnost potpune obustave plina", kažu u BH Gasu. Tako bi Bosna i Hercegovina mogla sama sebe dovesti u vrlo nezavidnu poziciju u vezi s opskrbom ruskim plina, prije nego što bi moguća plinska kriza u slučaju zaoštravanja odnosa na relaciji Rusija-Europska unija zbog Ukrajine zahvatila cijelu Europu. 

 

75milijuna

eura iznosi jamstvo koje Srbija nije osigurala za početak gradnje Južnog toka

Europske zalihe
Negativan, ali realan scenarij smanjenog dotoka ili potpunog prekida opskrbe Europe ruskim plinom pogodio bi najviše upravo Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, pokazuje nova studija Instituta za energetiku Sveučilišta Oxford, piše agencija Patria (NAP).Istraživanje instituta provedeno je zbog straha da bi Rusija zbog ukrajinske krize mogla uskratiti dotok svoga plina Europi. Zaključeno je da je većina europskih država relativno sigurna te da, ukoliko dođe do nove plinske krize postoje zalihe i drugi izvori koji bi za neko vrijem mogli zadovoljiti potrebe potrošača. Međutim, kako se navodi u istraživanju, u krizi 2009. godine kada je smanjen i prekinut dovod plina zbog ukrajinskog duga najteže su bile pogođene BiH i Srbija jer nemaju alternativni izvor plina.

Iz europske perspektive nije riječ o velikom problemu jer su obje države relativno mali potrošači u odnosu na ostale u Europi iz čega se može zaključiti da njihova pozicija i ugroženost ne bi imala nikakav značaj u mogućem plinskom ratu. Europa ima mogućnost dužeg podnošenja blokade dotoka ruskog plina, ali bi kriza sigurno povećala cijenu toga energenta. U studiji se navodi da Rusija još nije službeno najavila mogućnost da će u geostrateškoj borbi oko Ukrajine iskoristi svoju nadmoćnu poziciju izvoznika plina, ali to je moguće i izvjesno. Oxfordovo istraživanje navodi i izjavu čelnika Gazproma da do poremećaja može doći i ako Ukrajina ne bude plaćala plin.

Srbija između EU i Rusije
BiH već godinama razmatra mogućnost diverzifikacije dotoka plina, no ništa nije urađeno, iako navodno postoji volja Europske unije da se BiH priključi na alternativni plinovod te da ne ovisi toliko od ruskog plina. S druge strane, u Srbiji postoji veliki strah da bi zbog zahlađenja odnosa i sankcija između Zapada i Rusije moglo doći do usporavanja u izgradnji plinovoda Južni tok kroz Srbiju. Gradnja Gazpromovog plinovoda u Srbiji nije počela jer nije osigurano državno jamstvo za kredit tvrtki Srbijagas od 75 milijuna eura, koji je namijenjen pokrivanju osnivačkog uloga u zajedničkoj rusko-srpskoj kompaniji Južni tok Srbija.Srpski analitičari ocjenjuju da zbog zbog pozicije prema EU s kojom pregovara o članstvu i povlaštenih gospodarskih odnosa s Rusijom Srbija može imati veliku štetu od obje strane, rasplamsa li se kriza.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve