Na argentinskim su tržištima u četvrtak oštro pale vrijednosti dionica, obveznica i peza, nakon što je treće po veličini južnoameričko gospodarstvo bankrotiralo po drugi puta u 12 godina, a posljedice bi mogle osjetiti i susjedne zemlje Brazil i Urugvaj.

Kako argentinska vlada nije uspjela postići dogovor o dugovima s investicijskim fondovima, od četvrtka je ta zemlja u tehničkom bankrotu.

Zbog toga je jučer Merval indeks tamošnje burze potonuo više od 8 posto, prinosi na argentinske obveznice skočili su na 9,85 posto, dok je tečaj peza pao 2,5 posto, na 12.570 peza za dolar.

Vlada tvrdi da Argentina nije bankrotirala jer je uplatila 539 milijuna dolara kamata na obveznice koje dospijevaju na naplatu 30. srpnja. No, ta sredstva nisu sjela na račune vjerovnika izvan Argentine jer američki okružni sudac Thomas Griesa smatra tu isplatu nelegalnom, pa ju je blokirao.

Kako Argentina nema problema s likvidnošću, analitičari i rejting agencije nazvale su ovaj bankrot specifičnim.

Američka agencija Standard & Poor's smanjila je još u srijedu kreditni rejting Argentine na 'selektivan bankrot', dok je agencija Fitch poručila da je zemlja u 'ograničenom bankrotu'.

Moody's nije Argentini smanjio rejting, ali mu je dao negativne izglede jer bi bankrot mogao izazvati smanjenje deviznih rezervi zemlje u vrijeme kada gospodarstvo stagnira.

Inače, ukupni restrukturirani dug Argentine u stranoj valuti iznosi 35 milijardi dolara, dok se devizne rezerve kreću oko 29 milijardi.

Čak i kratkotrajan bankrot produbit će recesiju

Sudac Griesa sazvao je za petak u New Yorku novo saslušanje kako bi se raspravljalo o problemu.

Argentina se godinama bori s investicijskim fondovima koji su nakon bankrota te zemlje 2002. godine jeftino kupili njezine obveznice, a potom odbili restrukturirati dugove, tražeći od nje da ih u potpunosti isplati.

Nakon izgubljenih brojnih sudskih parnica na sudovima u SAD-u, Argentina mora po presudi suca Griesa iz 2012. godine fondovima isplatiti 1,33 milijarde dolara plus kamate ili s njima postići neki drugi dogovor.

Premda ima dovoljno sredstava, argentinska vlada cijelo je vrijeme tvrdila da bi dogovorom, kakav traže fondovi, prekršila tzv. RUFO klauzulu koja je sprječava da ponudi bolje uvjete investitorima nego što je dala 2005. i 2010. godine u zamjenama obveznica koju je prihvatilo više od 90 posto kreditora.

Ti su kreditori tada u toj zamjeni pristali na isplatu jedne trećine originalne vrijednosti obveznica kako bi pomogli izvlačenju Argentine iz krize i bankrota. Ta RUFO klauzula na snazi je do 31. prosinca ove godine.

Analitičari vjeruju da će se problem riješiti, ako ne prije, a onda čim istekne ta klauzula.

Međutim, isto tako tvrde da će čak i kratkotrajan bankrot povećati troškove zaduživanja argentinskih kompanija, ojačati pritisak na ionako slabi pezo, smanjiti devizne rezerve, dodatno potaknuti inflaciju koja je ionako među najvišima u svijetu te produbiti recesiju.

Dosad su analitičari procjenjivali da će argentinsko gospodarstvu u ovoj godini pasti za 1 posto, no nakon bankrota povećali su procjene pada na oko 2 posto.

Bankrot Argentine nije na svjetskim financijskim tržištima izazvao veće poremećaje jer je ta zemlja isključena s njih još od 100 milijardi dolara vrijednog bankrota 2002. godine.

Brazilu će pasti izvoz, Urugvaju turistički prihodi

Međutim, bankrot Argentine i produbljivanje recesije, što znači i manju potrošnju Argentinaca, mogli bi nanijeti ozbiljne štete gospodarstvima susjednih zemalja Brazila i Urugvaja.

Izvoz Brazila u Argentinu dosegnuo je u prvih šest mjeseci ove godine 7 milijardi dolara, ili gotovo 7 posto njegovog ukupnog izvoza. Najveće štete mogla bi pretrpjeti automobilska industrija jer argentinsko tržište predstavlja 90 posto njezinog ukupnog izvoza.

Analitičari kažu da je već i prije bankrota izvoz Brazila u Argentinu slabio, pa procjenjuju da bi nakon bankrota rast brazilskog gospodarstva mogao biti smanjen i do 0,5 postotnih bodova. Dovoljno je reći da se po optimističnom scenariju u ovoj godini u Brazilu očekuje rast bruto domaćeg proizvoda za 0,9 posto.

Razvoj događaja u susjedstvu pažljivo prati i Urugvaj. Te su zemlje trgovinski toliko povezane da je bankrot Argentine 2002. godine natjerao Urugvaj na restrukturiranje dugova godinu dana kasnije.

Ta mala zemlja sada nema problema sa zaduženošću, no velike štete mogao bi pretrpjeti njezin turistički sektor jer su urugvajske plaže omiljena destinacija Argentinaca.

Međutim, Argentinci, koji čine otprilike trećinu svih turista u Urugvaju, već neko vrijeme manje putuju u inozemstvo zbog pada kupovne moći, ali i restrikcija središnje banke u vezi kupnje dolara kako bi se zaustavilo topljenje deviznih rezervi.