Zaštita Europljana od rasta cijena pada zbog - vlakova

Foto: Reuters Foto: Reuters

Rasprava o reformi tržišnog natjecanja.

Zahtjev za izmjenom principa tržišnog natjecanja u Europi je opravdan, ali s druge strane nosi sa sobom i velike rizike, upozoravaju analitičari. Veto Europske komisije na spajanje proizvodnje željezničkih vozila i opreme Alstoma i Siemensa naglasio je problem reforme europskog sustava zaštite tržišnog natjecanja. Naime, debata o potrebi napuštanja principa sprečavanje stvaranja velikih kompanija kako bi se spriječio rast cijena za krajnje potrošače u Europi traje već gotovo tri desetljeća.

Radi se na izmjenama

Zagovornici reforme smatraju kako su Europi potrebne kompanije koje su u svojim sektorima konkurentne na globalnom planu, a kako bi se mogle nositi s američkim, ali prije svega kineskim rivalima. Europska komisija u srijedu je dala povoda za ovu raspravu i odlukom da odbije prijedlog njemačkog proizvođača bakra Wieland-Werke o kupnji podružnice kompanije Aurubis, najveće europske topionice bakra. Vrlo brzo nakon objave ovih dviju odluka oglasio se njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier kazavši kako Berlin i Pariz rade na prijedlogu izmjena europskih pravila o zaštiti tržišnog natjecanja kako bi se otvorio put velikim prekograničnim spajanjima.

 

9 spajanja

odbila je odobriti Europska komisija u posljednjih 10 godina

Stav prvog čovjeka Siemensa vrlo jasno oslikava što zagovonici reforme traže. “Zaštita interesa potrošača na lokalnoj razini ne smije značiti da Europa ne može biti na razini s vodećim državama kao što su Kina i SAD”, naglasio je Joe Kaeser u priopćenju. No, za razliku od prijašnjih godina, rasprava o reformi europskih principa zaštite tržišnog natjecanja sada dolazi u osjetljivom trenutku političke tranzicije u Europi. U svibnju su na redu izbori za Europski parlament, a nova garnitura u Europskoj komisiji mandat preuzima u studenom. Stoga je savim izgledno da će o toj temi biti govora na najvišim razinama.

Glavni ekonomist OTP banke Zdeslav Šantić ističe kako odgovor na pitanje treba li Europa odustati od sadašnjih principa tržišnog natjecanja nije jednoznačan. “Činjenica jest da u današnjem visoko globaliziranom svijetu europska rascjepkanost jest nedostatak. U tom kontekstu, stvaranje velikih europskih igrača na globalnom planu imalo bi smisla. Međutim, stvaranje bilo kakvih monopola nosi i velike rizike u pogledu ograničavanja konkurencije i povećanja cijena”, ocjenjuje Šantić. Dodaje i kako bi stvaranje velikih kompanija u Europi rezultiralo i snažnijim integracijskim procesima, a to je već političko pitanje, posebno u sadašnjim okolnostima rasta populizma i izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

Nepredvidiva pravila

Zastupnici sadašnjeg modela zaštite tržišnog natjecanja smatraju kako bi njegova promjena dovela do nepredvidivih pravila. Osim toga, Komisija je do sada bila vrlo blagonaklona u davanju “zelenog svjetla”. Naime, u posljednjih 10 godina Bruxelles je odobrio preko 3000 spajanja, a odbio samo njih devet, uključujući i ova dva u srijedu. Na kritike je odgovorila i povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager tijekom konferencije za medije nakon objave odluke.

Na argument Alstoma i Siemensa kako će njihovo spajanje omogućiti konkuriranje kineskoj državnoj kompaniji CRRC na europskom tržištu, Vestager je naglasila kako ne vidi da “Kinezi dolaze”. “Kineske kompanije su svugdje, ne samo u Europi”, istaknula je Vestager. Međutim, odluku Europske komisije nije pozdravio CRRC, već kanadski proizvođač vlakova Bombardier.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve