Nakon što je Rusija u ožujku 2014. zauzela ukrajinski poluotok Krim, administracija američkog predsjednika Baracka Obame odgovorila je ciljanim sankcijama. SAD su tada zamrznule imovinu i zabranile putovanja za više od stotinu ljudi, uglavnom bliskih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, a EU još stotini ljudi više. Riječ je o ogromnim iznosima- tako je banci Rossiya, omiljenoj banci Kremlja, u mjesecima nakon proglašenja sankcij zamrznuto 572 milijuna dolara.

Nakon što je u srpnju 2014. zrakoplov Malaysia Airlines oboren tijekom borbi u istočnoj Ukrajini, a navodno su ga srušili pobunjenici koje pomaže Rusija, Washington je odgovorio s još težim sankcijama usmjerenim na ključne sektore ruske ekonomije, uključujući proizvodnju oružja, banke i državne tvrtke.  U nastojanju da udari Kremlj tamo gdje najviše boli, a to je sprječavanje financijskih i tehnoloških transfera ruskih naftnih i plinskih tvrtki, koje pune više od polovice državnih prihoda Rusije. Iako se od tada nije puno promijenilo, američki državni tajnik John Kerry najavio je da bi sankcije protiv Rusije zbog ukrajinske krize mogle biti ukinute tokom narednih meseci. Uvjet je da u potpunosti budu sprovedene odredbe iz sporazuma u Minsku za trajno rješavanje sukoba u Ukrajini, uključujući provođenje lokalnih izbora i ustavnih reformi kojima bi istočne regije zemlje dobile veću autonomiju.

"Te sankcije postoje samo za političare i javnost, za zadovoljenje forme. U stvarnosti ih se provodi u možda deset posto slučajeva, a u 90 posto nikakvih snakcija nema, možda samo za neku luksuznu robu. Pa tko će kapitalu stati na kraj?" pita se Stipo Grgić, direktor Orlando- vastem, tvrtke koja iz Rusije uvozi parafin.  "Kod energenata nema sankcija jer svijet mora funkcionirati. Što mi možemo Rusiji? Pa kupovna moć cijele Hrvazske je 10 posto Milana! Moji kupci trebaju  parafin i ja ne mogu reći da nemam, uvozim ga preko jedne slovenske tvrtke. Jedine moje obveze su platiti obveze prema državi i dobavljaču i to uredno radim", kaže Grgić. S obzirom na loše stanje ruskog gospodarstva, moglo bi se učiniti da sankcije funkciniraju. Vrijednost rublje je od uvođenja sankcija pala za 76 posto u odnosu na dolar, jer su nametnuta ograničenja, a inflacija za potrošačka dobra lani je iznosila 16 posto.

Prema procjeni MMF-a, ruski BDP se smanjio za više od tri posto.  U stvari se, međutim, zapadnim političarima posrećilo: sankcije su se samo poklopile s kolapsom svjetskih cijena nafte, tako da su pogoršale ali nisu uzrokovale ekonomski pad Rusije. Tečaj rublje je pao više zbog pada globalne cijene nafte nego zbog sankcija, a mnogi od aktivnosti koje su poduzete od strane ruske vlade, uključujući rezanje državnog proračuna, slične onima iz doba pada  cijene nafte za vrijeme financijske krize 2008. Sankcije su prisilile ruske banke da se obrate vladi za pomoć, što je ova i učinila. Međutim, iako su cijene nafte ostale  niske,  Međunarodni monetarni fond očekuje da će rast rusko gospodarstva 2016. biti 1,5 posto.

Sankcije nisu nanijele štetu ruskim elitama. Iako Prada i Tiffany sada rade manje posla u Moskvi, luksuzni stambeno tržište je postalo anemično i više nema vikend šopinga u New Yorku, ta ograničenja nisu nepodnošljiva.  Jedan od ljudi s liste, Putinov savjetnik Vladislav Surkov, odbacio je sankcije kao bezopasne. "Jedine stvari koje me zanimaju u SAD su Tupac Shakur, Allen Ginsberg i Jackson Pollock", rekao je on. "A za pristup njihovu radu ne treba mi viza". Sudi li se o sankcijama najrelevantnijim pokazateljem – promjenom u nečijoj politici- one su očito izazvale neuspjeh. Otkako su SAD nametnule sankcije, Rusija se nije povukla iz Ukrajine i nema razloga vjerovati da će to učiniti u skorije vrijeme.

U međuvremenu, međutim, sankcije ugrožavaju ekonomske i geopolitičke interese SAD-a. Ako zapadni lideri žele riješiti krizu u Ukrajini i smisleno ograničiti rusko ponašanje, trebali bi napustiti svoje propale sankcije i usredotočiti se na druge mjere, navodi ugledni Foreign Affairs. Treba ojačati napore za ekonomskom pomoći Ukraji, ometati vojnu modernizaciju Rusije i povećati europsku energetsku neovisnost.  Obamina je administracija očekivala strelovite rezultate sankcija.

Tako je već u veljači 2015. Christine Wormuth, visokopozicinorani djelatnik Obamine administracije, priznao da "sankcije do sada nije promijenilo ono što je Rusija radi na terenu i to je veliki problem." Doista, nakon početnog kruga sankcija, u Kremlju je agresija samo rasla: Rusija je formalno apsorbirala Krim i povećala svoju financijsku i vojnu potporu proruski pobunjenici u istočnoj Ukrajini, uključujući i one koji su najvjerojatnije oborili zrakoplov Malaysia Airlinesa. Moguće je da su sankcije možda odvratile Rusiju od još veće agresije u Ukrajini, ali je isto tako moguće da su Rusi cijelo vrijeme samo željeli stvoriti sporogoreću pobunu. U svakom slučaju, sankcije nisu uspjele natjerati Rusiju da se povuče iz Krim i prestati miješati u istočnoj Ukrajini. 

10 vodećih hrvatskih izvoznika u Rusiju

1. Podravka
2. JGL
3. Hrvatski duhani
4. Koestlin
5. Genera
6. PIK Vrbovec
7. Špurijus
8. Poljoprivredni institut Osijek
9. BC Institut
10. Stella Mediterranea

Iz hrvatskog kuta

Agrokor pozdravlja najavu ukidanja sankcija, Podravka bez komentara 

Kad su u kolovozu 2014. uvedene sankcije protiv Rusije, odmah je rečeno da zabrana izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za Hrvatsku neće biti proći osobito bolno. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prvom kvartalu 2014. ukupni izvoz hrvatske hrane bio je 378 milijuna dolara, od čega je na Rusiju  otpadalo svega 3,2 milijuna dolara. Tako niti u Agrokoru nisu bili zabrinuti jer, kako nam je tada rečeno, "koncern do sada nije izvozio značajnije količine poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište pa spomenute sankcije neće imati izravni utjecaj na poslovanje". Povodom najave ukidanja sankcija ponovno smo zatražili komentar. "Koliko je javno poznato, ide se u pozitivnom smjeru. Ukidanje sankcije donijelo bi značajne ekonomske prednosti EU, a samim time za Hrvatsku i za Agrokor", rečeno nam je u toj kompaniji. Iz Podravke, gdje nam je 2'014. rečeno  da već imaju koji će poništiti eventualne negativne efekte, sada nismo uspjeli dobiti komentar.

Neuspio naum

Smanjene plaće činovnicima i izdatci za zdravstvo   

Zapad je htio provesti ciljane sankcije  kako bi se izbjeglo scenarij iz Iraka tijekom 1990-ih, koja je služila samo bogaćenju režima Sadama Huseina. Ocvoga je puta vlada SAD-a zamrznula imovinu i financijske ograničenja pojedinih političara i tvrtki. U praksi, sankcije su imale znatne posljedice po rusko gospodarstvo i stanovništvu. Ograničavanjem pristupa međunarodnom financiranju i padom cijena nafte, smanjeni su izdatci za zdravstvo, infrastrukturu i državne plaće, a što je stvorilo ekonomske teškoće običnih Rusa.