Vlasnik Burj Khalifa ulaže 3,1 mlrd. dolara u Beograd na vodi

Autor: Darko Bičak , 09. siječanj 2014. u 22:01
Veliki investitor Muhamed al Abar, čija je tvrtka podigla zgradu Burj Khalifa, u nedjelju dolazi u Beograd

Novi projekt u Beogradu trebao bi se prostirati na 90 tisuća četvornih metara i imati dva milijuna kvadrata korisnog prostora.

Prema najavi Aleksandra Vučića, potpredsjednika Vlade Srbije, u nedjelju bi u Beograd trebao sletjeti arapski biznismen i veliki investitor Muhamed al Abar koji je, navodno, zainteresiran za projekt Beograd na vodi. Vučić je za srpske medije pojasnio da je Al Abar spreman uložiti 3,1 milijardu dolara u projekt čija se ukupna tržišna vrijednost procjenjuje na osam milijardi eura. 

Uređenje zemljišta
"Njegov idejni plan je da očistimo teren i to bi trebao biti jedini zadatak Srbije. On osigurava tri milijarde i sto milijuna dolara za izgradnju. Nakon toga trebamo vidjeti kako ćemo dalje, a mi ćemo se naplatiti prodajom prostora kada projekt završi", kazao je Vučić u intervjuu za Novi magazin. Muhamed al Abar je direktor kompanije Emaar properties iz Dubaia, koja je najveća kompanija za razvoj nekretnina u regiji Perzijskog zaljeva. Njihov najpoznatiji projekat je impresivna zgrada Burj Khalifa u Dubaiju, visoka 828 metara, koja je trenutno najviša građevina na svijetu. Al Abar je bio dio delegacije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je predviodio princ prijestolonasljednik šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan, a koja je krajem 2013. posjetila Srbiju. 

 

95posto

zemljišta za projekt je u državnom i javnom vlasništvu

Dva milijuna kvadrata
Kako piše beogradski portal B92, predsjednik Privremenog organa grada Beograda, Siniša Mali, izjavio je da je plan da se projekat realizira po fazama. Dodaje da bi prva faza gradnje, koja podrazumijeva izgradnju velikog trgovačkog centra, mogla početi već krajem ove godine. Projekt Beograd na vodi bi obuhvatio 90 hektara zemljišta i izgradio kompleks od ukupno dva milijuna kvadratnih metara korisne površine javnog, stambenog i poslovnog prostora. Najelitniji dio projekta bit će prostor uz samu rijeku Savu na kojem su planirani hoteli najviše kategorije, a za što već navodno postoji interes globalnih hotelskih lanaca.

Planirano je da bi se projekt realizirao kroz šest faza, a sadržaji bi trebali zaživjeti kroz šest do maksimalno osam godina. Iako se radi o vjerojatno preoptimističnim najavama, voditelji projekta naglašavaju da bi njegova realizacija mogla pokrenuti čitavo srpsko gospodarstvo te na to vezati 200.000 radnih mjesta. Za sada postoji idejni projekt i u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na oko 400 parcela. S tim ne bi trebalo biti velikih poteškoća jer je 95 posto zemljišta na planiranom zahvatu u državnom vlasništvu, a usto tamošnja Vlada je taj projekt proglasila javnim interesom te je gotovo nemoguće ucjenama vlasnika zemljišta usporiti posao. Najveći dio zemljišta pripada Željeznicama Srbije.

Čačićev plan

Zagreb na Savi

I hrvatska metropola već 46 godina sanja o Zagrebu na Savi, a plan je lani ponovno aktulaizirao tadašnji potpredsjednik Vlade, Radimir Čačić. Projekt je trebao biti težak 1,5 milijardi eura, samo u prvoj fazi. Najznačajniji planirani zahvat bio je onaj energetsko-vodnogospodarski koji podrazumijeva izgradnju hidroelektrana i zaštitu Zagreba i okolice od poplava. Procjenjuje se da je energetski potencijal ovog prostora ukupne snage 150 megavata. Oslobodilo bi se i 350 hektara atraktivnog zemljištva, što je gotovo četiri puta više nego što se planira u Beogradu.

Komentirajte prvi

New Report

Close