U Crnoj Gori izbila je nova afera vezana uz petlju Smokovac, ključno čvorište na autocesti Bar-Boljare, koju gradi kineska kompanija CRBC.

Nakon što je prije dvije godine na iznenađenje premijera Duška Markovića i Osmana Nurkovića, ministra prometa, otkriveno da izgradnja petlje nije predviđena ugovorom o izgradnji prve dionice autoceste, te je morao biti potpisan novi ugovor vrijedan 30,5 milijuna eura, sada je postalo jasno da će onečišćenje zraka i buka biti veći od dopuštenog, ali da neće biti nikakve zaštite za stanovnike tamošnjeg naselja. Posebni zid neće štititi podgoričko naselje od buke, pa se predlažu vlasnicima kuća da sami postave specijalne prozore i vrata, pišu Vijesti.

Ekološki elaborat manjkav

Detaljni prostorni plan autoceste Bar-Boljare u okolini petlji i naplatnih rampi predviđa sadnju zaštitnih šuma kako bi smanjili onečišćenje zraka i buku, ali je u Elaborata za procjenu utjecaja na životnu sredinu za petlju nema, niti je predviđena građevinskom dozvolom i ugovorom s investitorom. Pravilnik za planiranje javnih prostora predviđa da državna cesta kao gradska obilaznica treba imati zeleni zaštitni pojas drveća od najmanje 35 metara.

Iz Ministarstva prometa Vijestima nisu odgovorili zašto nema zaštitne šume koja bi štitila Podgoricu od onečišćenja kojeg će proizvoditi promet projektiranih 18.000 vozila dnevno. Prema neslužbenim izvorima Vijesti, zaštitni pojas sada nije predviđen jer bi njegova zona značajno povećala troškove izvlaštenja zemljišta i kuća. To je ostavljeno za razdoblje kada će se graditi puna petlja i dok se ne odluči hoće li na tom mjestu biti uključenje Jadransko-jonske autoceste. Međutim, to može potrajati godinama pa i desetljećima, a do tada će taj dio Podgorice biti izložen pretjeranom onečišćenju, objašnjavaju Vijesti.

Elaborat o utjecaju na okoliš urađen je pet godina nakon što je za petlju određena lokacija na Zlatici, i to samo za prvu fazu petlje, odnosno priključak iz Podgorice ka Kolašinu.

Također, prvo je završen elaborat pa tek zatim glavni projekt petlje, pa se postavlja pitanje temelju čega je napravljen elaborat, ističe podgorički list.

U elaboratu, kojeg je radila tvrtka Paming, navodi se da je onečišćenje zraka u Podgorici PM10 česticama u 2016. godini prelazilo propisanu graničnu vrijednost 81 dan, kao i da je dopušteni broj prekoračenja 35 dana.

Srednja godišnja koncetracija tih čestica koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva bila je jedva ispod granične vrijednosti od 40 ug/m.

U dijelu zaštite od buke predviđa se postavljanje posebne zaštitne konstrukcije duge 616 metara, koja će štititi 36 kuća “što čini 94,7% od ukupnog broja objekata koji su obuhvaćeni mjerama zaštite”.

“Kod objekata koji se ne štite konstrukcijama za zaštitu od buke, kao i kod objekata kod kojih i uz primjenu konstrukcija dolazi do značajnog prekoračenja dopuštenih razina potrebno je primijeniti druge mjere zaštite, kao što je zamjena postojeće stolarije onom koja ima veću zvučnu izolaciju”, navodi se u elaboratu.

Povećat će se broj bolesti

Vuk Iković, biolog iz organizacije KOD, rekao je da ako se zna da se svaka deseta smrt u Podgorici pripisuje onečišćenju zraka “onda moramo voditi računa da autocesta ima zaštitni zeleni pojas i sve prateće elemente očuvanja okoliša, kako ne bismo imali i dodatno povećanje broja srčanih bolesti, astme i bronhitisa”. Prema njegovim riječima, dokumentacija po kojoj se gradi i po kojoj će se koristiti autocesta, pa i petlja na Smokovcu, ne predviđa konkretan način smanjenja onečišćenja zraka i buke, sprečavanje širenja požara i stranih – agresivnih vrsta, smanjenje razdvanja staništa i stradanja životinja na autocesti.

Iković dodaje da se smjernice za očuvanje vode, zraka, smanjenja vibracija i buke u elaboratu zaštite okoliša razlikuju od propisanih smjernica iz prostornog plana autoceste Bar-Boljare.

“Umjesto da nas na ulasku u glavni grad dočekuje šuma imat ćemo oblak prašine s dodatno povećanom koncentracijom PM čestica”, tvrdi Iković.

On kaže da elaborat o zaštiti okoliša nije niti mogao biti kvalitetniji jer je koncept loše postavljen.

“Kao rezultat toga većina mjera zaštite propisanih elaboratom općeg su tipa pa se mogu primijeniti za bilo koju autocestu. Postoje i konkretne mjere zaštite kao što je mjera za smanjenje buke u stambenim objektima – zamjena postojeće stolarije onom koja ima veću zvučnu izolaciju, samo što nije definirano tko će snositi troškove, investitor ili građani”, rekao je Iković.