Vijest o padu najmanje 11 banaka na ‘stres testu’ ECB-a izazvala burne reakcije

Autor: Poslovni.hr/Hina , 23. listopad 2014. u 09:41
Thinkstock

Vijest da najmanje 11 banaka iz šest europskih zemalja neće proći na ‘stres testu’ Europske središnje banke izazvala je u srijedu burne reakcije političara, bankara i rejting agencija.

Vijest da najmanje 11 banaka iz šest europskih zemalja neće proći na 'stres testu' Europske središnje banke izazvala je u srijedu burne reakcije političara, bankara i rejting agencija, ali i potaknula špekulacije o koliko su ukupno i kojim bankama radi.

Prema izvješću španjolske novinske agencije Efe, preliminarni podaci pokazuju da test neće proći tri talijanske banke, tri grčke, dvije austrijske, te po jedna ciparska, portugalska i belgijska banka. Efe ne navodi koliko će kapitala te banke morati prikupiti i ističe da bi iznosi mogli biti revidirani u posljednjem trenutku.

Prva je na to reagirala Europska središnja banka priopćenjem da izvješće još nije završeno i da bankama još nisu poslani konačni rezultati. Stoga su medijska izvješća o rezultatima "po svojoj prirodi krajnje špekulativna", navodi ECB, ističući da će rezultati biti konačni kada ih objavi u nedjelju, 26. listopada.

Erste Group, jedna od dviju austrijskih banaka koja po Efe-u nije prošla na testu, demantirala je izvješće španjolske agencije.

"Prema dijalogu sa supervizorom nemamo nikakvih indikacija da nećemo proći", poručio je glasnogovornik Erste Group.

Banke su, naime, dosad već dobile neke povratne informacije o rezultatima testova putem 'dijaloga sa supervizorom', odnosno ECB-om.

Većina ostalih banaka, koje je Efe navela, a među kojima su talijanska Banco Popolare, austrijska Volksbanken, grčka Alpha banka i belgijska Dexia, nisu htjele komentirati izvješće španjolske agencije.

Kako se navodi da je na testu pala i jedna ciparska banka, tamošnje vlasti oštro su poručile da je izvješće netočno. Jer, jedna je ciparska banka već povećala kapital, dok druga ima podršku dioničara da to učini ako bude potrebno.

I u nekim drugim zemljama političari su burno reagirali na vijest da bi neka od lokalnih banaka mogla pasti na testu.

Past će možda 18 banaka, a mnoge će proći tijesno

Osim toga, izvješće Efe izazvalo je i nagađanja koliko je još banaka palo na ECB-ovom testu. Phillipe Bodereau, specijalist za banke iz investicijske tvrtke Pimco, procjenjuje da test nije prošlo 18 od ukupno 130 banaka koje je ECB podvrgnuo tom ispitu.

"Prilično je jasno da nema puno banaka koje neće proći test jer su u šest do devet mjeseci uoči ispita mnoge ojačale bilance", kaže Bodereau.

Snažne nacionalne banke u sjevernoj, kao i južnoj Europi proći će test bez problema. No, otprilike trećina svih banaka podvrgnutih tom testu proći će, kaže, tijesno, a radi se uglavnom o srednje velikim bankama.

Bodereau smatra da bi se, osim nekoliko austrijskih, na listi 'ponavljača gradiva' mogle naći i neke njemačke, kao i neke regionalne banke iz južnih zemalja eurozone.

Njemačka HSH Nordbank, za koju su mnogi očekivali da će pasti na testu, dobro je prošla ispitivanje ECB-a, kazali su Reutersu lokalni izvori upoznati sa situacijom.

Moguće je, kažu analitičari, da će se na listi gubitnika naći neka od njemačkih regionalnih 'landesbanaka', koje su u vlasništvu države, regionalnih vlasti i lokalnih štednih banaka i koje traže novi model poslovanja bez nepropisne pomoći države.

No, sve će biti poznato u nedjelju, kada će ECB objaviti rezultate analize ECB-a i Europske agencije za banke (EBA) je li 130 europskih banaka primjereno kapitalizirano i procjenjuju li primjereno svoju imovinu prije nego što ECB 4. studenog preuzme supervizorsku ulogu bankovnog sektora u eurozoni.

S&P: Nakon novih informacija, moguće smanjenje rejtinga

Uoči objave tih rezultata oglasila se i rejting agencija Standard & Poor's upozorenjem da bi moglo uslijediti smanjenje kreditnih rejtinga, ako analiza ECB-a ukaže na slabosti pojedinih financijskih institucija.

"Vjerujemo da će utjecaj na banke kojima određujemo rejting biti ograničen. No, analiza bi mogla donijeti nove informacije koje bi mogle pokazati da je kreditna vrijednost nekih institucija slabija nego što sadašnje informacije to sugeriraju", priopćila je agencija S&P.

Ipak, banke koje ne prođu na 'stres testu' ne moraju nužno i propasti. ECB će im odobriti rok od šest mjeseci za pokriće eventualnih manjkova kapitala koju bi pokazala analiza kvalitete aktive ili provjera njihove otpornosti u blažim nepovoljnim uvjetima, a devet mjeseci ako provjera otpornosti banke u eventualnim, izrazito nepovoljnim uvjetima poslovanja pokaže nedostatnost kapitala.

"Nakon objave rezultata, banke će, u slučajevima gdje to bude potrebno, imati rok od dva tjedna da podastru prijedloge ECB-u o konkretnim planovima povećanja kapitala", poručila je nedavno Europska središnja banka.

Komentari (1)
Pogledajte sve

HAHAHA…ako je itko kriv za nastalu situaciju onda je to ECB na čelu s Mario Draghijem..milijarde će nestati u roku od godine dana samo zbog promjena tečaja EUR/USD, a Vi ste svjesno naložili EU bankama ulazak u EURO obveznice..u laži su kratke noge, gospodine Draghi..sjećam se da ste u nekoliko navrata izjavili da je EURO zdrav i da je kriza gotova, a ustvari, kriza tek dolazi, a EUR će u debeli minus..a sve to zahvaljujući ECB-u i Vašoj konzervativnoj monetarnoj, energetskoj i vojnoj politici..ccc..ne znam koji vrag niste spustili ključne kamatne stope na 0,25% isto kao i Ameri, ali ne, Vi ste odlučili biti pametni ili Vam je došla neka plava kuvert..šta god bilo, niste išli na ruku nacionalnoj ekonomij, odnosno EU poduzećima, već ste umjetno uništavali izvoz održavajući tečaj Eura nerealno visokim..čini mi se isplanirano taman da budemo odskočna daska za oporavak američkog gospodarstva
..nažalost, sada bi bilo opasno spustiti ključne kamatne stope, jer bi to znatno spustilo EUR kontra USD, USD-a koji planira obustaviti QE slijedeće godine (što će osnažiti dolar) i povećati ključne kamatne stope na 0,5% kao i EU trenutno (što će ojačati dolar)..naravno, EU tada može dodatno povećati svoju kamatnu stopu (HAHAHA), ali slično kao i povećanje poreza, ovo ima negativan efekt na poslovanje već ionako posrnulih EU poduzeća..Ukratko bi to bilo to, preostaje nam samo da vidimo kakve nas još igre i igrice očekuju..

New Report

Close