Veća ulaganja u obrazovanje na Zapadu bez ikakva efekta

Autor: Tomislav Pili , 03. prosinac 2019. u 22:00
Svaki četvrti učenik nije zadovoljio minimalne uvjete u matematičkoj pismenosti/SHUTTERSTOCK

U proteklih deset godina prosječna ulaganja po učeniku porasla su za 15 posto, ali taj novac nije poboljšao krajnji rezultat.

Povećanje proračunskih ulaganja u obrazovanje u razvijenim zapadnim državama nije rezultiralo ikakvim pozitivnim pomakom u znanju učenika, pokazali su rezultati PISA testova objavljeni u utorak.

S druge strane, najbolje rezultate pokazaju obrazovni sustavi azijskih država. Rezultati Programa za međunarodnu procjenu učenika pokazali su stagnaciju u izvedbi 15-godišnjaka u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iako su u proteklih 10 godina prosječna ulaganja u obrazovanje po učeniku porasla za 15 posto. Unutar OECD-a svaki četvrti učenik nije zadovoljio minimalne uvjete u matematičkoj pismenosti, a 12 posto nije zadovoljilo u čitalačkoj pismenosti. S druge strane, školarci u Kini, Singapuru i Tajvanu po pokazanom znanju nadmašili su svoje vršnjake sa Zapada.

K tome, učenici u Južnoj Koreji i Japanu pokazali su tek neznatno lošije rezultate u matematičkoj pismenosti od svojih azijskih susjeda. Od početka ovog stoljeća OECD objavljuje rezultate PISA testova svake tri godine, a služi kao mjerilo koje je poslužilo za obrazovne reforme u nekoliko svjetskih država. Ovogodišnji rezultati dodatno će učvrstiti imidž Azije kao regije sa superiornijim obrazovnim sustavom od ostatka svijeta.

No, PISA testovi su već neko vrijeme i meta kritika zbog svoje metodologije, a neki smatraju i da rezultati mogu biti pogrešno interpretirani. Primjerice, Kina u istraživanje uključuje samo učenike iz četiri provincije, a neke zemlje isključuju dio učenika iz testova. U svakom slučaju, ovogodišnji rezultati pružit će dodatno gorivo za tu polemiku. Andreas Schleicher, OECD-ov direktor za obrazovanje i vještine izjavio je kako se svijet nastavlja mijenjati, ali obrazovni sustavi teško drže korak s tim promjenama, prenosi Financial Times.

Schleicher je dodao kako je većina dodatnih ulaganja u obrazovne sustave članica te organizacije utrošena za stvari koje ne poboljšavaju krajnji rezultat obrazovanja, poput smanjivanja broja učenika u učionicama ili asistenata u nastavi. Pozvao je na veća ulaganja u kvalitetu obrazovanju, a tu je istaknuo pozitivan primjer Estonije gdje osnovno obrazovanje počinje u dobi od 7 godina, polaže se pažnja na suradnju, a biti učitelj u toj je državi intelektualno privlačno zanimanje. Estonija je, uz Kanadu i Finsku, zabilježila najbolje rezultate od zapadnih članica OECD-a.

Hrvatski rezultat

Divjak nezadovoljna trendovima
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je rezultate istraživanja PISA istaknuvši da je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend hrvatskih učenika stabilan, što nije dobro jer od 2016. nema pomaka. U prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend, naglasila je Divjak. Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u svim područjima – u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

Komentirajte prvi

New Report

Close