Predsjednik Europske komisije svake godine u rujnu pred Europskim parlamentom održi govor o stanju unije u kojem se osvrće na postignuća tog saveza, viziju i smjer za nadolazeće razdoblje, te otkriva kakvo će biti daljnje djelovanje Komisije. Bivši luksemburški premijer u utorak je održao svoj govor po treći put u svom mandatu koji traje do 2019. godine. 

Juncker je izrazio želju da se građani Europe 30. ožujka 2019., dan nakon izlaska Velike Britanije iz europskog saveza, probuditi u Uniji u kojoj će "pripadnost eurozoni, bankarskoj uniji i Schengenskom prostoru postati norma za svaku državu članicu", u kojoj će se "osnažiti temelji ekonomske i monetarne unije", gdje će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i gdje će jedan predsjednik predvoditi rad Komisije i Europskog vijeća nakon što je izabran poslije paneuropske demokratske kampanje.

Predložio je i da se unutar Europskog vijeća, kako bi EU "bila učinkovitija" odluke više ne donose jednoglasno nego većinim glasova predstavnika država.

Juncker želi i imenovanje zajedničkog minitstra financija i gospodarstva, osnivanje novog europskog ureda za nadzor tržišta rada i zajedničku europsku obavještajnu jedinicu i javno odvjetništvo koje bi se nosilo s prekograničnim prijetnjama. 

Istaknuo je kako EU treba nastaviti s postizanjem trgovinskih sporazuma s dionicima iz svijeta, no kako EU "nije naivni zagovornik slobodne trgovine" te "uvijek mora braniti svoje strateške interese", zbog čega je predložio i novi okvir za analizu investicija koji bi provjeravao dobrobit stranih ulaganja za europske građane. 

U svom je govoru spomenuo i Hrvatsku, naglasivši da ona treba biti što prije primljena u šengenski prostor kad ispuni potrebne uvjete. 

"Vrijeme je da Rumunjska i Bugarska konačno uđu u Schengensku zonu bez granica. I Hrvatska, čim ispuni kriterije", rekao je Juncker.