Uspon Latinske Amerike

Autor: The New York Times , 03. prosinac 2012. u 20:00
Čilicijska dolina uzima svoj zamah

Veze koje bi pomogle Europi da se oporavi.

Alvaru Fischeru s uredskog se prozora pruža pogled na budućnost Čilea. Naime, s njega gleda na umalo dovršeni poslovni toranj koji će visinom od 300 metara uskoro postati najviša građevina na kontinentu, a usto svakoga dana zamišlja bolju budućnost i poznatija tehnološka dostignuća "Čilicijske" doline, tehnološkog središta 10.000 kilometara sjeverno od glavnog grada. 

Ovaj toranj Costanera Center, kao i ime "Čilicijska" dolina simboli su težnji latinsko američkih poduzetnika poput Fischera. On je predsjednik organizacije Fundación Chile koja je svojim inovativnim metodama pogurala ovu zemlju na drugo mjesto uzgajivača lososa (nakon Norveške). "Čilicijska dolina potaknula bi inovacije i poduzetnički duh u ovom dijelu svijeta", kaže Fischer, "te postala južna inačica svojega sjevernoga mentora". Europljani, čija su gospodarstva zaglavila u dubokoj krizi i recesiji, nisu previdjeli uspon Latinske Amerike na svjetskoj gospodarskoj pozornici te su u tijeku nastojanja da se ojačaju veze. Krajem siječnja 60 će se državnih čelnika okupiti na prvom samitu Zajednice latinsko američkih i karipskih država te Europske unije u Santiagu.Gospodarstva Latinske Amerike posljednjih godina bilježe stopu rasta od 4 posto ili više, a i za 2013. CEPAL, komisija Ujedinjenih naroda specijalizirana za Latinsku Ameriku, im predviđa stopu rasta od 3,9 posto. Istodobno se predviđanja za europski rast kreću oko sumornih 1,3 posto.Odluka o "strateškom odnosu" Latinske Amerike i Europske unije donesena je 1999. godine. Danas bi jačanje odnosa moglo pomoći Europi da se oporavi od svojih tegoba, smatra Benita FerreroWaldner, bivša članica Europske komisije za vanjske odnose.

Kao predsjednica Zaklade EULAC organizira sastanke s akademicima, poduzetnicima i osobama iz svijeta medija koji prethode siječanjskoj konferenciji s ciljem jačanja partnerstva za održivi i društveno odgovorni razvoj obje regije. Europa zaostaje za Kinom kada je riječ o jačanju strateških odnosa s Latinskom Amerikom. Kina već neko vrijeme uvozi čileanski i peruanski bakar te brazilsku i argentinsku soju. Jeftini kineski proizvodi, uključujući automobile marke Chery, By i Lifan, preplavljuju ulice južnoameričkih gradova. Od 1990. godine europski udio u latinskoameričkoj trgovini pao je sa 25 na 14 posto, dok se udio Sjedinjenih Američkih Država održao na stabilnih 40 posto. CEPAL predviđa da bi do 2016. Kina mogla zauzeti mjesto Europe kao drugog po važnosti trgovinskog partnera Latinske Amerike. Unatoč takvim brojkama Benita FerreroWaldner smatra da postoje određene prednosti u jedinstvenom tipu europskih ulaganja. "Kina i Azija općenito ostvaruju snažnu prisutnost u Latinskoj Americi, no njihove se investicije uglavnom temelje na sirovinama", kaže, "dok europske tvrtke ulažu u široku lepezu poduzeća s dodanom vrijednošću, osobito u uslužnom sektoru". Sve veća ovisnost o Kini, čije gospodarstvo odnedavna pokazuje znake usporavanja, potaknulo je određene strahove. Naime, povijesni ciklusi gospodarskih uspona i padova na ovome kontinentu nisu zaboravljeni.Europska unija i dalje je predvodnik po pitanju izravnih investicija u Latinsku Ameriku sa 18 milijardi dolara samo u 2010. godini. Njezin udio iznosi 40,6 posto ukupnih izravnih ulaganja, dok SAD i Kanada ostvaruju 25,7 posto, a Kina samo 7,3 posto. Rješenje se nazire u novom fenomenu pod nazivom "Multilatinas".

Multilatinas, veliki konglomerati poput brazilskih tvrtki Embraer (proizvođač zrakoplova) i Odebrecht (s područja građevinarstva i strojarstva) te meksičke tvrtke América Móvil (telekomunikacije) ulažu milijarde dolara diljem svijeta, pa tako i u Europu. Meksička korporacija za cement CEMEX već je preuzela dvije velike tvrtke u Španjolskoj. Ti konglomerati zapošljavaju velik broj mladih stručnjaka iz Europe, koji se zatim sele u Latinsku Ameriku ne bi li izbjegli krizu nezaposlenosti u domovini. Jedna nova inicijativa poziva na suradnju malih i srednjih poduzeća. Brazil tako uz potporu talijanskih partnera radi na izgradnji industrijskih zona za male proizvođače obuće i namještaja. Te manje tvrtke u Latinskoj Americi otvaraju nove prilike europskim poduzećima specijaliziranima za manje hidroelektrane, kao što su njemačke tvrtke Siemens i Voith, a i "zelenu" ekonomiju općenito.Ficher surađuje sa znanstvenim centrima iz cijeloga svijeta na promicanju razmjene ideja i tehnologije. Jedan od tih projekata predlaže desalinacijske pogone na solarnu energiju, kojima bi se pustinja na sjeveru Čilea pretvorila u plodno poljoprivredno tlo. "Čile je lokomotiva Latinske Amerike jer kupuje njezine primarne resurse, ali ne smatra ga se izvorom ideja, tehnologija i inovacija", kaže Fischer. "Europa i dalje ima najobrazovanije ljude, sjajne institucije i tehnologiju." Koncentracijom na te prednosti, dodaje, Europa "bi mogla postati nadahnuće Latinskoj Americi i njezin omiljeni partner".

Erhard Stackl je bivši glavni urednik bečkog Der Standarda te autor knjige "1989. – Pad diktatura"

Komentare šaljite na intelligence@nytimes.com

Komentirajte prvi

New Report

Close