Ulažu milijardu eura u nove vjetroparkove u južnom Banatu

Dobro će zaraditi i banatske općine u kojima se podižu vjetroparkovi/Hrvoje Jelavić/PIXSELL Dobro će zaraditi i banatske općine u kojima se podižu vjetroparkovi/Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Za dvije do tri godine bit će izgrađeno ukupno 186 vjetrogeneratora iz kojih će se energijom opskrbljivati oko 200.000 kućanstava.

U južnom Banatu, u Srbiji, gdje vjetrovi pušu gotovo svih 365 dana, za dvije do tri godine trebalo bi biti podignuto ukupno 186 vjetrogeneratora iz kojih će se zelenom energijom opskrbljivati oko 200.000 kućanstava. Vrijednost tih investicija je gotovo milijardu eura, što je jedno od najvećih ulaganja u Srbiji, pišu Večernje novosti.

IPO za širenje vjetroparka
Vjetroparkove u južnom Banatu grade investitori iz Abu Dhabija, Italije, Belgije i Nizozemske, koji su nakon opsežnih istraživanja koja su počela prije deset godina utvrdili da je ta srpska regija najpovoljnija za ulaganja. Prvi ekološki kilovati električne energije iz tog kraja su počeli su se distribuirati putem EMS-a prije dvije godine, kada je talijanska kompanija Fintel Energija (u partnerstvu s Miodragom Kostićem) pustila u rad dvije turbine u selu Izbište, pokraj Vršca.

Ista kompanija na toj lokaciji sada gradi vjetropark "Košava", s 20 turbina, čija je vrijednost 120 milijuna eura. "Predviđeno je da 'Košava' počne s radom do kraja iduće godine. Poslije toga ćemo u nastavku podignuti još 19 turbina, jer želimo što više iskoristiti potencijal vjetra kojeg ima Srbija", kaže Tiziano Giovannetti, izvršni direktor Fintel Energije, pionira u tom poslu u Srbiji.

Zanimljivo je da će Fintel Energija uskoro biti prva kompanija u Srbiji koja će, nakon 78 godina, organizirati prvu inicijalnu javnu ponudu (IPO), a prikupljeni novac iskoristit će se za izgradnju druge faze vjetroparka Košava, snage 117 megavata, kao i drugih projekata koji se nalaze u različitim fazama razvoja. Kostićev MK Group i Talijani, kao partneri, već posjeduju dva operativna vjetroparka u Srbiji ukupne instalirane snage od 16,5 megavata.

 

27 posto

struje iz obnovljivih izvora treba proizvoditi Srbija do 2020. godine

U Alibunaru od prošle rade četiri turbine koje je belgijska kompanija Elicio izgradila uz međunarodnu cestu Beograd-Vršac-Temišvar. Za rujan je najavljeno puštanje u rad još 21 turbine istog investitora. Uskoro bi i belgijsko-nizozemska kompanija Windvision trebala početi izgradnju 58 turbina, a Balkan Electric pet. U susjednoj općini Kovin, Arapi su već daleko došli u podizanju vjetroparka Čibuk 1, s predviđenih 57 turbina koje će stajati 290 milijuna eura. 

Prihodi od zakupa zemljišta 
Zahvaljujući tim investicijama država će ispuniti obvezu da do 2020. proizvodi 27% struje iz obnovljivih izvora, a korist od izgradnje vjetroparkova imat će i lokalne uprave i vlasnici zemljišta na kojima će biti podignute turbine. Samo je u općini Alibunar, gdje će biti izgrađeno najviše vjetrogeneratora (88), potpisano više od sto ugovora o višegodišnjem zakupu zemljišta.

"Hektar poljoprivrednog zemljišta u Alibunaru daje se u zakup po cijeni od oko 300 eura godišnje, stranci su za četvrtinu hektara plaćali 1500 eura, a vlasnici mogu koristiti ostatak oranice", objašnjava Predrag Belić, bivši predsjednik općine. Zahvaljujući košavi koja će okretati krila vjetroelektrana u tu općinu je pristiglo oko 3,5 milijuna eura a dodatni prihodi se očekuju dobivanjem dijela godišnje dobiti vjetroelektrana, a slično je i u ostalim općinama. 

Kula je bila prva

Struja za 8000 kućanstava
Kompanija MK Fintel Wind početkom studenoga 2015. godine otvorila je prvi srpski vjetropark - Kulu. Riječ je o postrojenju koje se sastoji od tri vjetrogeneratora visine 178 metara, a u čiju je izgradnju uloženo 15 milijuna eura. Proizvedena energija dovoljna je za gotovo 8000 kućanstava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!