U Crnoj Gori 
u plusu sječa šume 
i kopanje boksita

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Statistički izvještaj za razdoblje 2000.-2017. pokazao da se više ne izrađuju složeniji proizvodi.

U Crnoj Gori proteklih godina rastu samo kopanje boksita i sječa šuma, te proizvodnja mramornih ploča i kartonskog papira. Ostala proizvodnja je u padu, a neke čine svega jedan posto u odnosu na proizvodnju prije 15 -ak godina.

Prema izvještaja s popisa Zavoda za statistiku Monstat o industrijskoj proizvodnji od 2000. do 2017. može se zaključiti da crnogorska industrija više i nema složenijih gotovih proizvoda kao što su bile građevinski strojevi tvornice Radoje Dakić i frižideri cetinjskog Oboda - štoviše, takve industrije više nema ni na popisu.

Većina sadašnje proizvodnje odnosi se na sirovine s malim stupnjem obrade, što je obilježje industrijski nerazvijenih država.

Kako pišu podgoričke Vijesti, “iako iz Vlade godinama govore da im je razvoj drvoprerade jedan od prioriteta jer je to velika šansa za ekonomski oporavak sjevernog regiona, ona je iz godine u godinu sve manja i na nivou je statističke greške u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, ali zato konstantan rast ima proizvodnja sirove drvne građe”.

Lani je u Crnoj Gori proizvedeno 365 komada stolarije od drveta, a 2000. čak 37.612 komada. Proizvodnja sirove građe od smrče i jele 2000. iznosila je 76.000 kubika, da bi zatim postepeno padala na 40.000 prije pet godina. Nakon toga počinje rast, pa je prošle godine bilo ispiljeno 93.000 kubika smrče i jele. Proizvodnja rezane bukove građe prije 15 godina kretala se oko 8000 kubika, a posljednjih nekoliko godina iznosi između četiri i sedam tisuća. Istovremeno, proizvodnja bukovog parketa ima stalan pad od 21.000 kvadrata prije 17 godina, do prošlogodišnjih svega tisuću. Kopanje boksita je od 2000. do 2008. iznosilo između 600 do 650 hiljada tona, da bi 2009., kada je ugašena tvornica glinice Kombinata aluminijuma (KAP), palo na svega 45.000.

Samo simbolično

Proizvodnja nakon toga bila je simbolična, a uopće je nije bilo, prema podacima Monstata, 2012. i 2016.

Prošle godine, kada je Uniprom iz Nikšića obnovio proizvodnju koju izvoze u Kinu, iskopano je 927 hiljada tona što je apsolutni rekord iz ovih podataka Monstata od 2000. Proizvodnja metala, čelika i aluminija je na veoma niskom nivou. Proizvodnja aluminija u zadnje dvije godine bila je na 38.000 tona godišnje, što je najmanje od 2000.

Najveća proizvodnja bila je 2006. godine - 118.000 tona i 2007. - čak 124.000. Nakon toga, dolazi do kraha svjetskog tržišta aluminija i pada cijena, ali i svađe između Vlade i njenog partnera u KAP-u, ruskog CEAC-a. KAP je u stečaju od 2013., a od 2014. njime upravlja Uniprom koji najavljuje otvaranje tvornica za proizvodnju legura. Proizvodnja čelika, s obzirom na četiri loše privatizacije Željezare i brojne probleme, imala je velike padove i pokušaje oporavka proizvodnje u proteklih 17 godina.

Mlijeko, novine, knjige...

Najveća proizvodnja bila je 2008. - 52.000 tona, da bi već naredne godine pala na svega 13.000. Zatim je u dvije godine uslijedio rast na 42.000 tona, pa ponovo pad na 19 tisuća tona. U protekle dvije godine iznosi 26, odnosno 27 tisuća tona. Proizvodnja rezanih mramornih ploča prošle godine je iznosila 69.000 kvadrata, što je najveća količina od 2000. U tih 17 godina, najčešće je iznosila između 30 i 50 hiljada kvadrata. Proizvodnja kartonske ambalaže od 2000. do 2010. imala je rast sa 667 tona na 1.600 tona, a zatim je počeo pad pa je 2016. iznosila svega 342 tone. Do oporavka i ogromnog rasta je došlo je prošle godine kada je proizvedeno 2.738 tona.

Proizvodnja pasteriziranog mlijeka 2000. i 2001. iznosila je po 140.000 hektolitara godišnje, da bi nakon toga uslijedio veliki pad koji je trajao do 2012. kada je proizvedeno 20.000. Nakon toga, počeo je djelomični oporavak, da bi prošle godine bilo proizvedeno 41.000 hektolitara. Monstat tiskanje novina i časopisa, kao i knjiga i brošura, vodi kao područje industrijske proizvodnje, i u njima je proteklih godina došlo do značajnog pada.

Proizvodnja novina i časopisa do 2011. godine iznosila je između 1,2 i 1,3 tisuće tona godišnje, da bi nakon toga uslijedio pad. Prošle godine tiskano je 574 tona novina i časopisa. Sličan pad imale su i knjige, pa je tako u 2014. proizvedeno rekordnih 507 tona knjiga i brošura, a lani 173. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!