U BiH česte velike štete od poplave, a osiguranje ne raste

Autor: Poslovni dnevnik , 16. svibanj 2019. u 22:00
Nove štete od poplave tek treba popisati/Armin Durgut/PIXSELL

U Unsko-sanskom kantonu poplave su posljednjih dana ponovno prouzročile velike gubitke farmerima.

Građani Bosne i Hercegovine nisu promijenili ponašanje nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, budući da osiguranje imovine i života unatoč brojnim rizicima ne bilježi značajniji rast, rekli su predstavnici Udruge društava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine (UDO FBiH) u povodu pokretanja kampanje "Ne riskiraj, profitiraj!"

Propala proljetna sjetva
Da ima puno razloga pesizmizam kada je riječ o poplavama, najbolje pokazuje stanje u Unsko-sanskom kantonu (USK). Poplave su ovih dana ponovno prouzročile veliku štetu jer su pod vodom bile velike površine zasijane poljoprivrednim kulturama.  Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika Udruge poljoprivrednika USK-a, štetu tek treba popisati i bit će je vrlo teško sanirati, prenosi Indikator.ba.

 

2,5 posto

od ukupne štete nastale u poplavi 2014. pokrile su osiguravajuće kuće

Vjerojatno je da je, kao i u cijeloj BiH, vrlo malo usjeva bilo osigurano, iako je, prema riječima Ermina Čengića, glavnog tajnika Udruge osiguravatelja FBiH, nakon poplava 2014. zabilježen blagi rast premija te vrste osiguranja prve godine nakon poplava, a kasnije je uslijedio pad, da bi u posljednje dvije godine, u 2017. i 2018. ponovno zabilježen blagi rast broja osiguranja. Sabina Mujanović, predsjednica Skupštine UDO FBiH i direktorica Vienna osiguranja, rekla je da su ekonomski gubici od poplava u svibnju 2014. bili 4 milijarde KM (oko 16 mlrd. kuna), a procjenjuje se da su osiguranja isplatila od 80 do 100 mil. KM, odnosno 2,5% šteta na imovini koja je bila osigurana.  

Smanjiti izdatke države
Tako je vrijedna imovina u vlasništvu građana i institucija, odnosno kompanija, i dalje neosigurana. Zbog toga će, kako je rečeno, jedna od aktivnosti UDO FBiH biti zagovaranje uvođenja obveznog osiguranja od katastrofalnih rizika, kao što su poplave, potresi, klizanje tla i drugo, što bi u značajnoj mjeri smanjilo izdatke države za štete i pridonijelo razvoju imovinskih osiguranja. 

Komentirajte prvi

New Report

Close