Lošim vijestima za tursko gospodarstvo kao da nema kraja, no vlada predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i dalje nema sveobuhvatni plan izlaska iz krize.

Umjesto toga, uporno upire prstom u Washington optužujući Ameriku za ekonomsku invaziju. Nakon što su u petak rejtinške kuće Standard & Poor's (S&P) i Moody's snizile rejting Turske, još ga dublje poguravši u špekulativni razred, u obrazloženju je S&P naveo kako očekuje da Turska iduće godine zagazi u recesiju.

Nije bezazleno
"Snižavanje rejtinga odražava naša očekivanja da će ekstremna volatilnost turske lire i posljedična oštra prilagodba bilance plaćanja potkopati tursko gospodarstvo", naveo je S&P. Recesija u državi od 80 milijuna stanovnika koja k tome skrbi i o 3,5 milijuna sirijskih izbjeglica nije bezazlena stvar, ocjenjuju inozemni analitičari. U globalnom BDP-u Turska sudjeluje s jedan posto, no uzroci valutne krize koja je samo ove godine srušila vrijednost lire za 40 posto prema dolaru izviru u Turskoj, a ne u inozemstvu.

Naime, na evidentno pregrijavanje gospodarstva početkom godine nadovezala se zabrinutost oko neovisnosti središnje banke u vođenju monetarne politike, posebno nakon ustavnih izmjena koje su ukinule mjesto premijera i predsjedniku Erdoganu dale ovlast vođenja ekonomske politike. Dok stopa inflacije skače – ove godine popela se na 15 posto – središnja banka presporo podiže kamatne stope vjerojatno imajući u vidu predsjednikov stav o tom pitanju. Kako se već ranije pisalo, Erdogan kamatne stope smatra "majkom i ocem svih zala" i traži njihovo spuštanje kako bi povoljni krediti potaknuli investicije.  

Gubitak povjerenja
To je dovelo do gubitka povjerenja stranih investitora u tursku fiskalnu disciplinu. Tamošnja valuta prva je platila ceh – prije godinu dana za dolar je trebalo dati 3,5 lire, a jučer više od šest. Najniži tečaj od 7,24 lire zabilježen je 13. kolovoza. Agencija S&P očekuje recesiju iduće godine ponajviše zbog pada vrijednosti valute što je značajno povećalo pritisak na privatni sektor koji je visoko zadužen u stranoj valuti, posebno poduzeća, izjavio je za CNBC Roberto Sifon Arevalo, voditelj istraživanja u toj agenciji.

Procjenjuje se da turske kompanije i financijske institucije imaju otprilike 220 milijardi dolara inozemnog duga prema bankama. Zadužena poduzeća rizik su i za banke, dodaje Arevalo. Pritisak će osjetiti i potrošači. S&P predviđa da će stopa inflacije u iduća četiri mjeseca doseći vrhunac od 22 posto da bi sredinom 2019. pala ispod 20 posto.