Teško ćemo stvoriti pandan naftnoj industriji, no gradit ćemo nove nuklearke

Autor: Majda Žujo , 19. studeni 2013. u 17:30
David MacKay, glavni savjetnik u britanskom ministarstvu energetike

Glavna strategija u pogledu prometa i grijanja jest potpuna elektrifikacija, koja je cilj u svim scenarijima.

U svojoj energetskoj strategiji Velika je Britanija otvorena prema svim izvorima i rješenjima koja bi mogla zamijeniti fosilna goriva, uključujući gradnju nuklearnih elektrana te skladištenje i trgovinu stakleničkim plinom CO2.

O toj je strategiji nedavno u Zagrebu govorio i profesor David MacKay, glavni znanstveni savjetnik u britanskom ministarstvu energetike i klimatskih promjena. On se najviše zauzima za skladištenje ugljika, proces poznat i kao CCS, koji obuhvaća hvatanje ugljika koji nastaje kao nusproizvod u elektranama i drugim industrijskim pogonima, te njegovo skladištenje pod zemljom kako ne bi dospio u atmosferu. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori o mogućim scenarijima u energetskoj strategiji te o najprihvatljivijim načinima proizvodnje energije.

Koji su glavni energetski problemi u V. Britaniji?
Jedna od naših najvećih teškoća je ta što smo uglavnom koristili vlastita fosilna goriva, naftu i plin iz Sjevernoga mora. Sada pokušavamo smanjiti udio fosilnih goriva. 

Što predviđa vaša strategija?
Britanija 90 posto energije dobiva iz fosilnih goriva, u većini je razvijenih zemalja taj udjel oko 80 posto. Kada kažem energije, mislim na sve oblike, ne samo na električnu energiju, na koju se odnosi trećina energetskog sustava. No, na snazi je zakon o klimatskim promjenama kojem je cilj smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 80 posto do 2050. Ako to želimo postići, moramo početi koristiti nove izvore energije i rješenja koja bi mogla zamijeniti fosilna goriva. 

Kako to planirate postići?
Trebamo povećati broj nuklearnih elektrana, vjetrolektrana te skladištenje i trgovinu stakleničkim plinom. Jedan od načina je da koristimo pet puta manje energije, ili da deset puta povećamo korištenje obnovljivih izvora energije te korištenje nuklearne energije. Naša je strategija rađena na velikom rasponu pristupa i scenarija. 

Možete li predvidjeti kako će se energija koristiti za 50 godina? 
Ne možemo u svim sektorima. Vjerojatno će doći do tehnološkog napretka, a promijenit će se i ponašanje ljudi. Teško je sve to predvidjeti, pa smo napravili alat koji predviđa moguće scenarije. On nam pomažemo da razvijamo svoju strategiju i pritom komuniciramo s javnosti. Omogućuje izračunavanje posljedica različitih scenarija: od temperature u zgradama do pogona vozila u prometu. Primjerice, ako bismo imali više javnog prijevoza i smanjili temperaturu u zgradama, smanjili bismo potrošnju energije, što bi smanjilo emisiju CO2. Održivi izvori , poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, također su korisni, ali ne bi bili toliko učinkoviti. Da bismo dobili dovoljno energije, vjetroelektranama bi trebalo pokriti pola površine zemlje. 

Koje oblike energije biste onda voljeli ?
Strategija je načinjena od nekoliko puteva. Želimo ostaviti otvorene mogućnosti za ostvarivanje naših ciljeva, no svaki od tih puteva je izazovan i uključuje radikalne promjene u sljedećih 40 godina. Sve se vrti oko centralnog plana, a to je energetska učinkovitost koju želimo povećati 50-postotnim smanjenjem korištenja energije. U  centralnoj strategiji imamo i dosta nuklearnih elektrana, vjetroelektrana, puno skladišta CO2 i nešto fosilnih goriva, čime bi se ostvario naš cilj emisije štetnih plinova. To uključuje snažan prelazak na vozila sa smanjenom emisijom štetnih plinova, znači povećanje broja električnih i hibridnih automobila, a uključuje i dosta korištenja bioenergije.

Koliko sad nuklearne energije koristite? Tendencija EU je smanjenje, a vi je planirate povećati?
Ne koristimo nuklearnu energiju kao što to čine neke druge europske zemlje, poput Francuske. Sada proizvodimo oko 10 GW nuklearne energije, a Francuska oko 60 GW. To znači da otprilike 15 posto električne energije dolazi iz nuklearki. Htjeli bismo tu brojku povećati tri puta. . 

Koja će onda biti energija budućnosti?
Težimo elektrifikaciji. Tek trećina energije odnosi se na električnu energiju, trećina ide na promet, odnosno naftu, a trećina na grijanje zgrada i industrije, gdje se uglavnom koristi plin. Moramo riješiti problem tekućih goriva, smanjiti njihov udio. Tu nam može pomoći bioenergija, kojom bi se došlo do goriva za transport. No, V. Britanija ne bi mogla proizvesti dovoljno biogoriva za sve svoje potrebe. Dakle, glavna strategija u pogledu prometa i grijanja je da ih se potpuno elektrificira, uz energetsku učinkovitost odnosno štednju energije. Sretna je okolnost što elektrifikacija prometa ujedno znači energetsku učinkovitost. Povećanje elektrike naš je glavni cilj u svim scenarijima. Pritom proizvodnja električne energije mora biti s niskim udjelom ugljika. Sada trećina električne energije dolazi iz nuklearki i obnovljivih izvora energije, a 70% čine fosilna goriva. To znači da u potpunosti moramo transformirati elektroenergetski sustav. To znači povećanje nuklearki tri puta, tri puta povećanje vjetroelektrana te veliko povećanje broja elektrana s ugrađenom tehnologijom hvatanja i skladištenja ugljika. To bi značilo stvaranje potpuno nove industrije, veličine današnje naftne, iako će to biti  teško provesti. No, gradnja nuklearki prilično je izgledna. 

Što ako troškovi budu preveliki, ili ako javnost to ne želi? 
Alternativa je gradnja bolje izolacije u zgradama, što bi omogućilo veliko smanjenje korištenja energije. Tako bismo umjesto planiranog 50-postotnog smanjenja potrošnje energije imali 54-postotno smanjenje, ali to uključuje i veći prelazak na elektrifikaciju prometa. Svi automobili i taksiji trebali bi bili električni, a i barem 65 posto električnih i hibridnih vozila bilo bi uspjeh.

Koliki su troškovi pojedninih scenarija?
Svi koštaju otprilike jednako, pet tisuća funti po stanovniku godišnje.  

Koliki je utjecaj EU strategije?
Ograničenja su velika. Ona se jako oslanja na obnovljive izvore energije, što je i nas prislililo da ih razvijamo iako preferiramo strategiju koja naše opcije drži otvorenima, posebice jer su obnovljivi izvori energije u Britaniji skupi. Preferiramo dobar omjer nuklearnih izvora i skladišta ugljika. 

Što je s lobiranjem industrija ? 
Jasno je da će svaka industrija lobirati za svoje. No, postigli smo svojevrstan konsenzus, čak i s kompanijama poput British Petroleuma i Shella.  

Što biste savjetovali Hrvatskoj? 
Bitno je imati otvoren i transparentan energetski model koji će ljudi moći vidjeti. Ovakav alat omogućuje da ljudi razumiju zašto nam je potrebno nešto. Usto, vrlo je važno znati kakve su mogućnosti za korištenje obnovljivih izvora.  

Zeleni se ne bune

Zanimljivo je da se sa skladištenjem ugljika u Britaniji većina slaže.

Tako je, ako pitate bilo koju zelenu grupu u Europi što misli o skladištenju CO2 pod zemljom, reći će vam da to ne žele. No, naš im alat omogućuje da objektino sagledaju činjenice. Obnovljivi izvori su dobri, ali ne mogu se koristiti uvijek. Britanska stranka zelenih sigurno bi se složila sa mnom. Promijenili su mišljenje, što je vladi pomoglo da može sagraditi prva dva skladišta u Europi, a zeleni se neće buniti.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Liquid fluoride thorium reactor

New Report

Close