Strah od protekcionizma i usporavanje rasta u EU

Ostvari li Trump predizborna obećanja, prva bi se na udaru mogla naći Njemačka/Reuters Ostvari li Trump predizborna obećanja, prva bi se na udaru mogla naći Njemačka/Reuters

Analitičari ističu da bi se kratkoročna šteta najviše mogla osjetiti na polju vanjske trgovine.

Noć straha, šokantna pobjeda, kolektivna nevjerica diljem svijeta; samo je dio reakcija nakon vijesti da će u naredne četiri godine na čelu najmoćnije države svijeta biti republikanski kandidat Donald Trump. On u Bijelu kuću ulazi s osvojenih 289 elektorskih glasova, daleko iza sebe ostavljajući Hillary Clinton s 218 glasova.

Budući da su ankete davale značajnu prednost Clinton, objava rezultata u srijedu je zatresla svjetske burze; azijska tržišta pala su oko tri posto, futures kotacije S&P 500 i FTSE 100 potonule su pet posto, američki dolar oslabio je prema većini valuta, no tijekom dana tržišta su se primirila. Trumpova pobjeda drugi je neočekivani šok establišmentu u samo šest mjeseci nakon Brexita. Barem kad je Europa u pitanju, jača bojazan da bi iduća žrtva mogla biti Italija kojoj prijeti politička kriza u slučaju referendumskog 'ne' reformama premijera Mattea Renzija. S obzirom na poruke iz kampanje koje su višestruko šokirale, popisuju se scenariji koji bi mogli uslijediti implementira li Trump neke od kontroverzijih najava; od strmoglavog pada meksičkog pesosa u slučaju podizanja zida između SAD-a i tog južnog susjeda, rasta protekcionizma i slanja trgovinskih sporazuma u povijest, budućnosti FED-a, do skoka cijena nafte.

Na političkom planu nižu se predviđanja o kraju dvostranaštva u SAD-u, skretanja američke politike u desno, jačanja desnice i nacionalizma diljem svijeta, zatopljenja odnosa s Rusijom za razliku od upitne budućnosti s Njemačkom i Velikom Britanijom...  Ekonomski analitičari većinom na Trumpovu pobjedu gledaju s oprezom ističući da bi se kratkoročna šteta najviše osjetila na polju vanjske trgovine što bi oslabilo izglede globalnog rasta. Ispuni li predizborna obećanja o okretanju SAD-a prema vlastitoj ekonomiji, prva bi se na udaru mogla naći Europa, posebice njezina lokomotiva Njemačka. Domaći generatori rasta su domaća potrošnja, izvoz usluga te rast investicija, pa Hrvatska, čak i da njemačko gospodarstvo uspori, ne bi bila toliko pogođena kao neke druge zemlje iz srednje i istočne Europe, poput Češke, Slovačke i Mađarske", kaže ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

Za očekivati je da bi Trump ipak mogao stati na loptu jednom kad uđe u Bijelu kuću jer njegove pokliče iz kampanje ne dijele svi republikanci koji nakon izbora imaju većinu u Kongresu i Senatu. Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić smatra da su s ekonomskog gledišta u fokusu tri poteza; budućnost trgovinskih ugovora, među kojima za nas ključni Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama (TTIP), porezna reforma u SAD-u te budući utjecaj na izbor čelnika FED-a. "Premda je u kampanji vodio retorku protiv slobodne trgovine, više je pričao protiv establišmenta da mobilizira dio birača. Možda će biti manjih modifikacija, ali mislim da će biti prva stvar od koje će odustati naprosto zato jer je TTIP dobar za Ameriku jer kompanijama širi tržište", smatra Stojić.

Implementira li poreznu reformu, rezanjem poreza na dobit i snižavanjem opterećenja na repatrijaciju dobiti iz inozemstva (a čije se financiranje tek treba osmisliti), američko bi gospodarstvo kroz rasterećenje moglo dobiti vjetar u leđa, smatra Stojić. Ipak, iz perspektive Hrvatske među najvažnijim pitanjima jest ono o budućnosti monetarne politike. Američki predsjednik ima veći utjecaj na izbor čelnika Vijeća guvernera FED-a nego što je praksa u Europskoj uniji.

Trump je dosta žestoko krizirao guvernerku Janet Yellen kojoj mandat istječe početkom 2018. pa je za očekivati promjene na čelu Feda koje će se osjetiti globalno, a posebno na tržištima u razvoju među kojima je i Hrvatska. Iako je FED-ovo podizanje kamatnih stopa u prosincu sada manje vjerojatno, ističu u Raiffeisenbank Internationalu, čak i s predsjednikom Trumpom, u središnja banka morat će u srednjem roku korigirati cijenu novca želi li izbjeći pregrijavanje ekonomije. Dodaju da bi, s obzirom na tečajne rizike i potencijalni rast cijena nafte koji prijeti krhkom rastu eurozone, ECB već u prosincu mogao poslati jasnu poruku o daljnjem monetarnom popuštanju.

Trumpova gospodarska obećanja

  1. Zaštita američke industrije kroz napuštanje ili otkazivanje trgovinskih sporazuma NAFTA, TPP i TTIP
  2. Carina od 35 posto na proizvode koje u SAD-u prodaju američke kompanije koje su sjedište preselile u inozemstvo
  3. Poticanje korištenja fosilnih goriva i smanjenje regulacije naftnoj industriji u pogledu zaštite okoliša
  4. Smanjenje poreza kojim će proračun ostati bez 5,9 bilijuna dolara u sljedećih deset godina
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!