Srpski izvoz organske hrane za tri godine porastao 500 posto

Autor: Poslovni.hr , 24. kolovoz 2016. u 08:37
Najviše se izvoze maline, kupine i jabuke, Fotolia

Ekološka poljoprivreda proširila se sa 9000 hektara u 2014. godini na 15.000 hektara prošle godine.

Organska poljoprivredna proizvodnju u Srbiji iz godine u godinu raste, a u Europu se najviše izvozi voće: svježe jabuke i smrznute maline i kupine, a traženi su i soja, žitarice, povrće i ljekovite biljke. U Udruženju Serbia Organica kažu da su prošle godine više nego dvostruko povećane zasađene površine, a raste i broj poljoprivrednika koji se okreću organskoj proizvodnji. Ivana Simić, glavna tajnica Serbia Organice, rekla je Tanjugu da je prošle godine u Srbiji bilo ukupno 2000 poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom. U Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 2014. godine bilo je 2194 proizvođača ekološki uzgojene hrane.

“Trebamo sveobuhvatnu nacionalnu strategiju koja bi provođenjem različitih mjera intezivno pokrenula daljnji razvoj i osigurala dugoročan i stabilan rast“, rekla je Simić. Prema njenim riječima, za tu vrst proizvodnje nisu potrebni posebni uvjeti osim da zemljište nije blizu velikih industrijskih postrojenja ili intezivnih poljoprivrednih nasada.

Velika potražnja

Veljko Jovanović, savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije (PKS), kaže da je zainteresiranost za organsku proizvodnju osjetno veća svake godine. Tako je od 9000 hektara u 2014. organska proizvodnju prošle godine bila provedena na oko 15.298 hektara zemljišta (u Hrvatskoj 2014. 50.054 hektara). Međutim, udio organske proizvodnje u ukupnom zemljištu je tek oko 0,44 posto (u Hrvatskoj udio ekološke proizvodnje u ukupnom zemljištu iznosio je 2014. 4,03 posto), ali taj broj stabilno raste, kao i mogućnosti sektora čiji izvoz je za tri godine porastao oko 500 posto.

 

19,6milijuna eura

vrijedio je 2015. izvoz srpskih organski uzgojenih proizvoda

Jovanović dodaje da su potrebe za izvozom tolike velike da bi se moglo izvesti sve kada bi cijela Srbija bila prekrivena organskom hranom, a sada se najviše izvozi u zemlje EU. Srpski izvoz organskih proizvoda prošle je godini vrijedio 19,600.000 eura, a najviše se izvezlo u Njemačku, Nizozemsku i SAD.

Cijena do pet puta veća

Organska proizvodnja najrazvijenija je u Vojvodini, ali ima velike mogućnosti i u južnoj i zapadnoj Srbiji, navodi Jovanović. Najveće površine u organskoj proizvodnji u 2015. godini bile su pod žitaricama (32%), voćem (22%) i industrijskim biljem (20%).

Ipak, s malim udjelom u ukupnoj proizvodnji Srbija je još daleko od europskog proseka u organskoj proizvodnji koji je gotovo šest posto, dok neke zemlje poput Austrije ili Italije u organskom uzgoju imaju četvrtinu ukupnog zemljišta. Danska čak planira sljedećih godina u potpunosti hranu proizvoditi organski. Srpsko tržište organske hrane također raste pa je u pojedinim trgovinama udio organske hrane u voću i povrću od pet do 25 posto. Organski proizvodi su, kao i drugdje, i u Srbiji skuplji.

“Cijene jesu veće, ali je i kakvoća dobra i riječ je o hrani koja ne sadrži kemikalije, što mnoge kupce privlači, bez obzira na cijenu koja je za pojedine proizvode i pet puta veća. To je posebno tržište gdje je kakvoća ključ uspjeha i organska hrana bi mogla biti odlična prilika za Srbiju u kojoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva premala za ozbiljne količine konvencionalnih proizvoda, gde je količina važnija nego kod organske proizvodnje”, objašnjava Veljko Jovanović.

Iz Udruženja Serbia Organica kažu da su organski proizvodi skuplji u prosjeku 50 do 400 posto, u odnosu na jednake sezonske proizvode uzgojene neorganski.
Srbija je još 2004. uvela poticaje za organsku proizvodnju. Za ovu i prošlu godinu ukupan iznos poticaja za takvu proizvodnju iznosio je 92 milijuna dinara (oko 743.000 eura). Poticaji se mogu ostvariti za premije za mlijeko, u organskoj biljnoj proizvodnji i u organskoj stočarskoj proizvodnji.

Komentirajte prvi

New Report

Close