Srpska pšenica najskuplja u Europi, izvoz stoji

Većina pšenice završit će u tvornicama stočne hrane/Damir Špehar/PIXSELL Većina pšenice završit će u tvornicama stočne hrane/Damir Špehar/PIXSELL

Lanjska žetva bila je rekordna po količinama ali je kakvoća uroda bila loša, zbog čega je ponuda kvalitetne pšenice mala što je značajno podiglo cijenu.

Cijena pšenice u Srbiji dosegnula je nedavno svoj petogodišnji maksimum što je suprotno stanju na drugim tržištima. Za kilogram te najvažnije žitarice prošlog tjedna kupci su plaćali od 23,5 do 24,1 dinar (od 1,4 do 1,5 kuna), bez uračunatog PDV-a, što je 35,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, piše Politika.

"Tako visoka cijena nije zabilježena još od ožujka 2013. godine i dobra je za domaće proizvođače, ali čini naše žito potpuno nekonkurentnim za izvoz", izjavio je za beogradski list Vukosav Saković, direktor Udruge Žita Srbije.

Izgubili susjedna tržišta
"Srbija trenutno ima najskuplju pšenicu u okruženju, a vjerovatno i u Europi. S ovim cijenama nismo konkurentni u izvozu, a izgubili smo i tržišta susjedstvu", objašnjava Saković. Na pitanje šta je utjecalo na rast cijene domaće pšenice, Saković kaže da je prošlogodišnja žetva bila rekordna po količinama ali da je kakvoća dijela uroda bila loša. "Posljedice vidimo posljednjih mjesec dana, ponuda kvalitetne pšenice je mala što je značajno podiglo cijenu".

 

1,5 kuna

po kilogramu previsoka je ponuda za kupce

Prema njegovim riječima, došlo je do toga da je mlinarima, čak i uz plaćanje carine, isplativije da manje količine kvalitetne pšenice uvezu iz Mađarske. Udruga Žita Srbije nedavno je propćila kako očekuje da će Srbija za plasman na druga tržišta ove godine imati više od milijun tona pšenice. Najveći konkurenti u susjedstvu su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. No među farmerima nema velikog optimizma. Poljoprivrednici iz Pomoravlja, koji su prošle jeseni pšenicom i ostalima ozimim žitaricama zasjali oko 20.000 hektara, tvrde da je pšenici dosta kiše, a stručnjaci savjetuju da se njive pregledaju i zaštite od bolesti klasa. Najbolje bi bilo kada bi kiše sada stale, dnevne temperature da ne prelaze 24-25 stupnjec+va, a noćne 12 do 14, rekli su Tanjugu poljoprivrednici iz Pomoravlja.

Svijet očekuje dobru žetvu 
I farmeri i stručnjaci podsjećaju da je zbog lošeg vremena, suše, sjetva bila produžena, s izmijenjenim razdobljem nicanja. Ove kiše povoljne su za razvoj korova, ali i bolesti klasa, i parcele treba pregledati i po potrebi poduzeti potrebne mjere, prenosi Tanjug. "Ono što godinama pričamo, ljudi nisu koristili mineralna gnojiva i sortno sjeme, koristili su svoje sjeme s tavana i ne mogu očekivati dobar prinos", rekao je Miodrag Simić, stručni savjetnik za ratarstvo Poljoprivredno savjetodavne stručne službe za Pomoravlje u Jagodini. 

 

500 tisuća

tona pšenice loše kvalitete ne može se sada nikome prodati

Oni koji su uspjeli posijati u optimalnom roku, do kraja listopada, koristili su mineralna gnojiva i sortno seme, prihranili na vrijeme i zaštitili od korova i bolesti, mogu očekivati zadovoljavajuće prinose, ocijenio je Simić. "Ovogodišnja žetva je odgođena i počinje tek za desetak dana. Kada je riječ o količini ovo će biti prosječna godina. Još je rano govoriti o kvaliteti, postoji potencijal, ali hoće li biti očuvan tek ćemo vidjeti", kaže Saković i ističe da se dobra žetva očekuje diljem svijeta što ukazuje da nema posebnih razloga za povećanje cijena pšenice na svjetskom tržištu. 

Lokalna tržišta, kakvo je srpsko, reagiraju na zakon ponude i potražnje, ali on smatra da je to na duže staze neodrživo ako proizvođači imaju izvozne ciljeve. "Sada nismo konkurenti i ne možemo prodati gotovo ništa. Na tržištu će morati doći do prilagođavanja cijena. Realnije je da ćemo se mi prilagođavati promjenama na međunarodnom tržištu", tvrdi Saković. Prema podacima Žita Srbije, ta zemlja trenutno ima zalihe od oko 500.000 tona pšenice loše kvalitete, koju mlinari ne koriste, i koja će završiti u tvornicama stočne hrane ili u izvozu kao stočna pšenica po nižoj cijeni. 

Prinos će biti manji

Suša i kiše uništile 30 posto biljaka
Ratari u južnom Banatu očekuju manji prinos pšenice jer su ove godine suša i velike kiše dovele do slabog razvoja biljki. Sada se pojavilo i gljivično oboljenje. "Ne možemo očekivati neki poseban prinos. Broj biljaka je smanjen za 20% do 30%", kaže poljoprivrednik Ivan Lalić, koji je dio repromaterijala ostavio za sljedeću godinu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!