Srbija preradi samo 5% komunalnog otpada

Većina komunalnog otpada završi na divljim odlagalištima/Damir Špehar/PIXSELL Većina komunalnog otpada završi na divljim odlagalištima/Damir Špehar/PIXSELL

Građani bi reciklirali kućni otpad, ali nemaju kontejnere za razvrstavanje.

U Srbiji se organizirano prikuplja oko 80 posto komunalnog otpada dok ostatak završava na divljim odlagalištima, kojih u Srbiji ima više od 3500.

Međutim, samo 5% komunalnog otpada se preradi, pokazuju podaci Udruženja reciklera Srbije, a stručnjaci ukazuju da je upravljanje otpadom u Srbiji na vrlo niskoj razini kada je riječ o gotovo svim vrstama otpada. "U zemljama EU kroz ove vrste prerade odlazi oko 75 posto otpada, a u nekim zemljama, poput Danske, Belgije, Finske, Švedske, skoro sav otpad se preradi. Kod nas se najveći dio komunalnog otpada odlaže bez ikakve prerade i to na odlagališta koje nemaju osnovne ekološke standarde, a preradi se do 5% komunalnog otpada", kaže za Tanjug Suzana Obradović, glavna tajnica Udruženja reciklera Srbije.

Jedan od ključnih problema je nerazvijeni sustav razvrstavanja otpada koji zato završava na odlagalištima. Siniša Mitrović, savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije, kaže da je važna edukacija građana, odnosno velika javna kampanja. Kaže da bi 80 posto građana recikliralo kućni otpad kada bi imali namjenske kontejnere za razvrstavanje, dodajući da Srbija godišnje "baci" 50 milijuna eura korisnih materijala na smetlišta. "Srbija reciklira samo 5% komunalnog otpada, a do 2025. trebal bi oko 25 posto.

To je zahtjevan proces koji traži velika ulaganja u infrastruktru", kaže Mitrović. Upravo je tu, kaže, velika prilika za infrastrukturne projekte, jer bi samo za pet godina Srbija u komunalnu infrastrukturu mogla uložiti blizu milijardu eura. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, važeće dozvole za upravljanje otpadom ima više od 2000 tvrtki. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!