Srbija na repu Europe, na cestama samo 114 električnih vozila

Fotolia Fotolia

Nema poticaja za kupovinu e-automobila, a prve postaje za punjenje trebale bi se pojaviti krajem godine.

Od 2011. godine od kada se u Srbiji izdaju nove registarske tablice, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, registrirano je ukupno 114 vozila na električni pogon i 90 hibridnih vozila.

Budući da je u Srbiji registrirano više od 1,8 milijuna putničkih automobila, očito je da je riječ o minimalnom broju e-automobila, iako su glavni trend u autoindustriji sljedećih godina upravo električna vozila.

 

200tisuća

električnih vozila vozi europskim cestama

Europskim cestama vozi već pola milijuna električnih automobila i hibrida, a broj registriranih vozila popeo na 200 tisuća. Svako treće novoregistrirano vozilo u Norveškoj je električno ili hibridno, dok je lani takvo bilo svako četvrto. Na primjer, u Sloveniji je trenutno registrirano oko 330 električnih vozila, kojima se svakog mjeseca pridruži deset do petnaest novih.

Za električne automobile nema problema prilikom uvoza i registracije u Srbiji. Procedura je jednaka kao i za obične automobile, a kako su listu Danas rekli u MUP-u, postoji i olakšica, a to je neplaćanje poreza na motorna vozila s isključivo električnim pogonom.

Oslobođeni poreza

Taj porez se za obična vozila naplaćuje po zapremini motora i kreće se od 1200 dinara za vozila ispod 1150 kubika, pa do 222.000 dinara za vozila s motorom zapremine većom od 3000 kubnih centimetara. Prema tom zakonu lokalne samouprave mogu osloboditi električna vozila plaćanja i komunalne takse koja se kreće od 500 do 5500 dinara. Ako za tvorničke električne automobile nema problema prilikom uvoza i registracije jer imaju potpunu dokumentaciju, za prerađena vozila, koja su sve češća u regiji, stvari stoje potpuno drukčije.

“Legalan uvoz takvog vozila u praksi je nemoguć, jer je na njemu potrebno obaviti razna ispitivanja, što je komplicirano i skupo. Mi smo sami preradili jedan Punto u električni automobil i bili smo prvi koji su registrirali takvo vozilo. Cijela procedura trajala je jako dugo, čak su prema nama pisali i pravilnike”, kaže Milan Saran, inženjer u Centru za motorna vozila AMSS-a. On objašnjava i da svaki novi sustav u vozilu smanjuje domet baterije. Tako njihov Punto ljeti prelazi 150 kilometara, a kada se zimi uključi grijanje, domet pada na oko 100 kilometara. Još jedan problem s baterijama je u tome što loše podnose hladnoću. S druge strane, usporedba Srbije s razvijenim europskim zemljama pokazuje koliko se malo ohrabruje širenje e-automobila. Tako je Austrija početkom ovog mjeseca ponudila poticaj od 4000 eura za kupovinu električnog automobila. U nekim drugim zemljama osim financijskih subvencija nude se i druge pogodnosti, na primjer mogućnost vožnje u žutoj traci ili jeftinije parkiranje za vlasnike vozila na električnu energiju.

Mreža ima kapaciteta

Naravno, hoće li na srpskim cestama biti više električnih vozila ovisi prije svega o tome heće li se imati gdje puniti. Očekuje se da će do kraja godine proraditi prve postaje za punjenje automobila u Beogradu, kako je najavljeno na okruglom stolu “Električni automobili i razvoj infrastrukture za punjenje vozila u Srbiji”.

 

1,8milijuna

automobila ukupno je registrirano u Srbiji

Zorana Mihajlović, ministrica prometa, ranije je najavila da će osim interneta na Koridoru 10 biti instalirane i postaje za punjenje e-automobila, a Miškovićeva kompanija Delta je najavila da će u hotelima Crown Plaza i Hotel In i u njihovoj dilerskoj mreži biti postavljeni punjači. Za usporedbu, slovensku mrežu postaja za javno punjenje zasad čini 225 punionica, od kojih je 26 na autocestama koje je postavio operator distribucijskog sustava Sodo, a nedavno je upravljanje nad njima preuzeo Petrol, koji svoju mrežu punionica razvija od 2012. godine. U njoj je, u središtima gradovima, u trgovačkim centrima i turističkim mjestima 15 punionica sa 31 mjestom za punjenje. Očekuje se da će do kraja godine u Sloveniji biti ukupno 500 punionica za e-automobile. Hoće li, pak, biti struje za električne automobile u Srbiji nije problem, poručio je Vladimir Šiljkut, šef službe za pripremu novih ulaganja EPS-a koji je dodao da se ta energetska kompanija pripremila za ekspanziju e-vozila još ranije, ali do nje nije došlo.

Prema njegovim riječima, EPS ne očekuje nikakav negativan utjecaj kada je riječ o elektromreži, ali bez subvencija kupcima električnih automobila neće biti većeg broja takvih vozila. To je glavna prepreka za veći broj električnih vozila na cestama budući da su električni modeli i dvostruko skuplji od sličnih benzinskih ili dizel automobila. Šiljkut tvrdi i da instaliranje punjača u poslovnim zgradama neće biti problem pa se automobil može puniti dok je vlasnik na poslu, ali punjenje traje dugo, do osam sati.

Kao rješenje nameću se tzv. superpunjači koji napune bateriju za manje od pola sata. Šiljkut je poručio da su srednjenaponska i niskonaponska mreža nedovoljno opterećene i da ima kapaciteta za veliki broj električnih vozila. Estonija je jedina zemlja koja je dosegnula nacionalnu pokrivenost punjačima sa 165 superpunjača na maksimalnoj udaljenosti od 40 do 60 kilometara. EU planira da će do 2020. imati 3,5 milijuna električnih vozila i 800.000 postaja za njihovo punjenje. U svijetu je prošle godine prodano 1,3 milijuna električnih automobila. pd     

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!