Srpska Vlada je odlučila do ljeta pripremiti prostorni plan za gradnju plovnog puta Dunav-Morava-Vardar s nastavkom do Egejskog mora.

To je potvrdio srpski ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević, koji je još ranije izjavio kako za taj veliki projekt postoji interes kod više zemalja među kojima su Njemačka, Kina, Makedonija i Grčka.Riječ je o sto godina staroj zamisli da se Dunav, Morava i Vardar povežu s morem u Grčkoj, a svojedobno je i Srbija najviše koristila solunsku luku. Prema prvim proračunima realizacija tog projekta stajala bi oko 100 milijardi eura. Prije 45 godina procjena je iznosila 17 milijardi dolara. Srbija nikada nije imala toliko novca potrebnog za realizaciju "stogodišnjeg sna", a sada vlada vidi priliku za početak konkretnih akcija na realizaciji toga projekta, s time što računa da će u njegovoj realizaciji biti angažiran inozemni kapital. Procjenjuje se kako bi u gradnji kanala u raznim fazama bilo uključeno ukupno milijun ljudi.Prostorni plan obuhvaća 10.500 četvornih kilometara, što odgovara površini Kosova.

Kako je istaknuo Bačevića u planu je i izrada studije izvedivosti. Među zainteresiranim kompanijama za sudjelovanje u tom poslu najupornije su dvije iz Kine, ali i jedna iz američke savezna države Illionis.Zamišljeno je da se budući plovni put poveže sa kanalom Rajna-Majna-Dunav. Bude li se realizirala gradnja plovnog puta kroz Srbiju i Makedoniju biti će to infrastrukkturni projekt kojim se omogućava najjeftiniji prijevoz robe iz Europe prema Bliskom istoku i udaljenim azijskim zemljama.Izgradnja plovnog puta, koji je pao u zaborav, bila je jedna od glavnih aduta SNS-a i srpskog predsjednika države Tomislava Nikolića tijekom predizborne kampanje. Međutim, stručna javnost ima ozbiljne rezrve prema realizaciji cijelog projekta, uz napomenu kako bi zamisli političara trebali provjeravati stručnjaci, koji bi trebali izračunati koliko bi taj plovni put imao utjecaja na okoliš, odnosno da li bi i u kojoj mjeri izazvao klimatske promjene u Srbiji.