Snijeg uništio šestinu malina u Srbiji, izgubljeno 50 milijuna eura

Autor: Poslovni dnevnik , 18. svibanj 2016. u 16:31
Poljoprivrednici koji uglavnom ne osiguravaju svoje nasada ostali su bez prihoda

Izuzetno mali broj malinjaka je osiguran, a većina nema ni protugradne mreže, iako država i općine sudjeluju u naknadi tih troškova.

Snijeg koji je u ponedjeljak tijekom noći pao u pojedinim dijelovima zapadne Srbije, u Ivanjici, Arilju, Užicu i Prijepolju uništio je velike površine pod malinama, dok je u Novoj Varoši harala oluja, pa je temperatura bila kao zimi.  Prema prvim procjenama, uništeno je od 10 do 30 posto uroda, u nekim krajevima od maline nije ostalo ništa, a šteta je golema, izvještavaju Večernje novosti.

Prema riječima Aleksandra Leposavića, znanstvenog suradnika Instituta za voćarstvo Čačak, nastradali su najbolji malinjaci, oni koji su bili najbolje obrađeni i koji imaju najveći urod. Nasadi malina koji su pretrpjeli štetu od snijega čine ukupno od 55 do 60 posto proizvodnje tog bobičastog voća u Srbiji, a prema procjenama stručnjaka uništeno je do 30 posto nasada na području Arilja, Požege, Užica i Ljubovije. Prema računici srpskog ministra gospodarstva Željka Sertića, lanjski prihod od izvoza malina (Srbija je bila najveći svjetski proizvođač) iznosio je oko 300 milijuna eura, te ako bi ovogodišnji urod bio na razini onog iz 2015. šteta za srpske proizvođače malina iznosila bi čak oko 50 milijuna eura.

 

300milijuna

eura zaradila je Srbija 2015. od izvoza malina

Traže pomoć države
Šteta se, kaže Leposavić, može umanjiti samo dopuštenim zaštitnim sredstvima u kombinaciji s dodavanjem hranjivih tvari, ali glavni problem je u tome što je izuzetno mali broj malinjaka osiguran, a većina nema ni protugradne mreže, iako država i općine sudjeluje u naknadi tih troškova.  Najviše su stradali malinjaci u selima na obroncima Javora i Golije, iznad 600 metara nadmorske visine, u krajevima gde raste najkvalitetnij bobičastvo voće. Miodrag Bogdanović, predsjednik Udruženja Vilamet iz Ivanjice, kaže da je ovo najveća katastrofa koja je zadesila voćare u tom kraju, gdje je oko 1600 hektara pod malinama s kojih se ubere gotovo četvrtina od ukupnog uroda u Srbiji.

Bogdanović dodaje da će se malinari morati za pomoć obratiti državi. "Lani smo imali grad i tada nam je urod nastradao. Ukupna šteta bila je oko milijardu, a samo na malinama oko 600 milijuna dinara. Država nam nije ništa nadoknadila, iako je tolika šteta nastala zbog njenih propusta, budući da nije na vrijeme proradila protugradna zaštita. Snijeg je sada pao dok je malina u cvijetu i kada se počinje formirati plod, teško da se će ove godina imati što ubrati", kaže Bogdanović. Prema pisanju Politike, najveći broj proizvođača maline osigurava se samo od grada. Neslužbeno se procjenjuje da je manje od jedan posto malinara ove sezone uplatilo dopunski paket koji podrazumijeva i nadoknadu štete u slučaju poplava koje su prije dvije godine uništile značajan dio poljoprivredne proizvodnje u Srbiji.

Ne pomažu ni subvencije
Poljoprivrednici se, unatoč tome, i dalje odlučuju za najjeftinije osiguranje usjeva, te mogu računati samo na naknadu štete od grada, rijetki i požara i udara groma.  Ostale vrste zaštite, od poplave, oluje, jakih vjetrova ili mraza dopunski se naplaćuju i očito su preskupe voćarima. Naime, za osiguranje 10 tona malina godišnje treba izdvojiti 100.000 dinara (oko 6115 kuna) dok je osiguranje od vjetra 50 posto skuplje.  

Za proizvođače malina, ali i druge poljoprivrednike nije bilo dovoljno poticajno ni to što država osiguranje u poljoprivredi posljednjih sedam godina subvencionira sa 40 posto. Regres osiguranja iznosi od 30 do 40 posto od visine premije osiguranja za životinje, usjeve, plodove, nasade i rasadnike osigurane od rizika ili umanjenja prinosa, navode u Ministarstvu poljoprivrede. Prema informacijama ministarstva, od 342.232 aktivna poljoprivredna kućanstva samo 19.806 (ili 5,8 posto) ostvarilo je prošle godine pravo na regres premije osiguranja. 

Kakav model osiguranja?

Najbolje poljoprivrednicima u Španjolskoj
U osiguravajućoj kući Triglav navode "španjolski model" kao najuspješniji za osiguranja u poljoprivredi. Dio sredstava iz svake premije osiguranja usjeva i plodova izdvaja se u poseban fond za saniranje većih šteta nastalih za vrijeme katastrofe. Osiguranje je dobrovoljno, ali ga prihvaća velik broj poljoprivrednika pa su im zbog toga troškovi manji. Određena sredstva iz tog fonda koriste se za investicije u prevenciju i infrastrukturu u poljoprivredi. Fondom raspolaže posebno tijelo kojim upravljaju predstavnici osiguravajućih kuća i države koji zajedno odlučuju gdje će se novac ulagati.

Komentirajte prvi

New Report

Close