Slovenija odustala od deset HE na Savi, gradit će samo tri

Autor: Ante Pavić , 10. rujan 2013. u 22:01
Tri HE neće imati akumulacijska jezera što im smanjuje učinkovitost u proizvodnji

Smanjenjem broja planiranih elektrana pala je u vodu i mogućnost da prve elektrane svojom proizvodnjom financiraju gradnju ostalih.

Slovenska vlada dala je zeleno svjetlo za izradu prostornog plana za izgradnju tri od 10 ranije planiranih hidroelektrana na Savi.

To znači da je odustala od prvotnog plana izgradnje svih hidroelektrana na Savi, a slovenski Dnevnik ocjenjuje da je izgradnja lanca hidoroelektrana na Savi koja je bila ambiciozno najavljena kao način izlaska iz krize zapravo bio račun bez krčmara. To je ovom dolukom priznala i vlada Alenke Bratušek. Prema prvotnom planu projekt vrijedan ukupno 1,3 milijarde eura predviđao je izgradnju 10 hidroelektrana na srednjem toku Save između Tacna i Zidanog mosta ukupne snage 338 megavata. Gradnja je trebala početi 2009. godine s rokom završetka 2025. godine. Želje su ostale samo na papiru, a ekolozi su bili uspješniji od energetskih lobija, zaključuje Dnevnik. Država još od 2006. godine priprema koncesijski ugovor koji je trebao propisati prava i dužnosti Holdinga Slovenske elektrane (HSE) pri upravljanju Save.

 

1,3milijarde

eura vrijedio je projekt izgradnje 10 hidroelektrana

Aktualna vlada premijeke Bratušek potvrdila je širenje projekta Natura 2000 koji štiti prostor Save kao životni prostor europske pastrve i dunavskog lososa, što je dodatno smanjilo izglede da se projekt realizira u cijelosti. To je prema novim okolnostima dovelo u pitanju i ekonomičnost skupog projekta. S obzirom da je vlada prije nekoliko dana započela pripremu nacionalnog prostornog plana za samo tri od deset hidroelektrana (Suhadol, Trbovlje i Renke), to će povećati vodne gubitke, smanjiti fleksibilnost u radu i umanjiti povrate na investiciju. U isto vrijeme, sve tri HE osmišljene su kao protočne, što znači da neće imati akumulacijska jezera. "Akumulacijske HE se mogu mnogo optimalnije iskorištavati jer imaju mogućnost kontrole toka proizvode vršne snage, čime se pri prodaji energije postiže viša cijena. Posljedica je instalirana veća snaga", objašnjava Dnevniku direktor postrojenja na donjoj Savi (HESS) Bogdan Barbić.

Zbog toga će i Sresa, projektno poduzeće za gradnju srednjesavskih HE, imati teži pristup izvorima financiranja. Njegov većinski vlasnik je HSE, koji u sljedećih nekoliko godina ionako mora pokrivati gubitke bloka 6 Termoelektrane Šoštanj. Smanjenjem broja planiranih elektrana pala je u vodu i mogućnost da prve elektrane svojom proizvodnjom financiraju gradnju ostalih. Gradnja prve tri HE stajat će oko 376 milijuna eura. Jedno od rješenja je zagrabiti u zajedničku europsku blagajnu. HE na srednjoj Savi bi trebale imati jamstvo vlade u sljedećoj fiancijskoj perspektivi do 2020. godine. Pri tome ostaje neodgovoreno pitanje tko će financirati izgradnju ostale infrastrukture kao što je obnova prilaznih cesta, željezničke pruge, mostove, protupoplavne zaštite.

U HSE žele da te troškove koji bi vrlo lako mogli prijeći polovicu troškova energetskog dijela, pokrije država, koja tog novca u proračunu nema. Stoga se javnost pita koliko je isplativ projekt izgradnje HE. I dok jedni smatraju da su u pitanju samo želje koje lijepon izgledaju na papiru, drugi tvrde da bi početak gradnje mogao predstavljati oporavak izmučene slovenske ekonomije, za koju se drži da može proizvesti gotovo sve za gradnju hidroelektrane.

Komentirajte prvi

New Report

Close