Slovenija nikad lošija, Hrvatska solidna

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Fraser Institut mjeri pet područja ekonomskih sloboda: veličinu države i visinu poreza, pravni sustav i vlasnička prava, stabilnosti novca, slobodu međunarodne trgovine te regulaciju poslovanja.

Slovenija se na najnovijoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju svake godine objavljuje kanadski Fraser Institut, uvrstila na 111. mjesto među 157 država, podijelivši poziciju s Kinom i Nigerijom, što je njen najlošiji rezultat na toj ljestvici do sada.

Fraser Institut mjeri pet područja ekonomskih sloboda: veličinu države i visinu poreza, pravni sustav i vlasnička prava, stabilnosti novca, slobodu međunarodne trgovine te regulaciju poslovanja.

Na novoj ljestvici ekonomskih sloboda Slovenija se našla za 6 mjesta niže u odnosu na lani, a u zadnjih je nekoliko godina izgubila pedesetak mjesta. Sudeći po primijenjenim kriterijima, po ekonomskim je slobodama Slovenija najniže rangirana ekonomija u Europskoj uniji, ali i zemlja s najmanje ekonomskih sloboda od svih država nastalih na području nekadašnje Jugoslavije.

Lošiju ocjenu od Slovenije u Europi je dobila samo Ukrajina, koja zauzima 124. mjesto. Za Sloveniju su u analizi ekonomskih sloboda bili uzeti podaci iz 2013. godine. Prema njima je za postojeće ekonomske slobode dobila 6,44 bodova od najviše mogućih 10, jednako kao Kina i Nigerija.

Ispred Slovenije uvrštene su Bolivija, Maroko i Vijetnam, a neposredno iza nje Indija, Azerbejdžan, Brazil, Kamerun i Egipat.

Hrvatska je po ekonomskim slobodama ove godine svrstana na 84. mjesto, a tri prva mjesta na ljestvici Fraser Instituta zauzimaju Hongkong, Singapur i Novi Zeland.

Najpoznatiju ljestvicu država prema ekonomskim slobodama svake godine objavljuje američka zaklada Heritage Foundation, u suradnji s Wall Street Journalom. Na toj je ljestvici za ovu godinu Slovenija uvrštena u "zlatnu sredinu", plasiravši se na 88. mjesto među 178 država na ljestvici.

U analizama različitih ustanova zadnjih se godina kao nedostaci slovenskog gospodarstva navode previsok udio državnog vlasništva u gospodarstvu, nepregledna zakonska reguliranost nekih područja, nedovoljno elastično tržište rada, mala inovativnost i konkurentnost te nestimulativni okoliš za dolazak stranih investicija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!