S globalnim zatopljenjem milijuni suočeni s glađu

Autor: Poslovni.hr/Hina , 15. travanj 2013. u 15:46
Thinkstock

Znanstvenici upozoravaju da se, s rastom globalnog zatopljenja koje prate ekstremne temperature, suše i poplave, milijuni ljudi u Africi i Aziji suočavaju s opasnošću od gladi zbog porasta cijena hrane.

 Znanstvenici upozoravaju da se, s rastom globalnog zatopljenja koje prate ekstremne temperature, suše i poplave, milijuni ljudi u Africi i Aziji suočavaju s opasnošću od gladi zbog porasta cijena hrane.

Svijet nije pripremljen za promjene koje će dovesti do toga da se dijelovi Afrike pretvore u područja trajne gladi, kažu stručnjaci za hranu koji su se okupili na dvije velike konferencije kako bi razmotrili kako nahraniti devet milijarda ljudi koji će 2050. živjeti na Zemlji, prenosi list The Observer.

Voditelj mreže centara za istraživanje poljoprivrednih kultura CGIAR Frank Rijsberman kaže kako će se proizvodnja hrane morati povećati za 60 posto do 2050. kako bi se držao korak s porastom svjetskog stanovništva i izmijenjenom potražnjom.

Povrh toga tu je i utjecaj klimatskih promjena koji će izmijeniti maksimalni očekivani urod.

"Nismo toliko zabrinuti ukupnom količinom proizvedene hrane koliko ranjivošću milijarde ljudi koji već sada nemaju hrane i koji će biti najsnažnije pogođeni klimatskim promjenama. Oni se ne mogu prilagoditi", kaže Rijsberman.

Prema izviješću američke vlade poljoprivredna politika te zemlje pretrpjet će dramatične izmjene tijekom sljedećih 30-ak godina jer toplije vrijeme uništava usjeve. Prema tom izvješću postupno zatopljenje i nepredvidivi teški klimatski uvjeti, poput suše koja je prošle godine pogodila dvije trećine kontinentalnog dijela SAD-a, imat će ozbiljne posljedice na poljoprivrednike.

Istraživanje 60 znanstvenika predviđa da će svi usjevi biti pogođeni promjenama temperature kao i stočarstvo i voćarstvo.

Promjena klime vjerojatno će dovesti i do povećanja broja štetnika i manje učinkovitosti herbicida.

Tako procjenjuju da bi se kalifornijska priizvodnja vina koja je sada vrijedna 50 milijarda dolara mogla smanjiti za 70 posto do 2050.

"Vrlo tople noći, manje hladnih dana i više toplotnih valova, oluje i poplave već su imale razorni učinak na usjeve i imat će sve negativniji utjecaj", kazao je Rijsberman.

U svijetu je 2010. zbog klimatskih promjena 33 posto pala proizvodnja pšenice u Rusiji i 19 posto u Ukrajini, u Kanadi je pad bio 14 posto a u Australiji devet posto.

Za područje Vijetnama, Kambodže, Tajlanda i Laosa stručnjaci predviđaju najekstremnije poraste temperatura što će ugroziti proizvodnju hrane za oko sto milijuna ljudi koji će tamo živjeti do 2050.

Komentirajte prvi

New Report

Close