Ruski embargo bacio u očaj europske uzgajivače svinja

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 20. srpanj 2015. u 15:44
Najteže su pogođeni farmeri u Danskoj gdje broj svinja za tri puta prelazi broj stanovnika/FOTOLIA

Rusija je godišnje otkupljivala svinjetine za 1,4 milijarde eura što je 24 posto europske proizvodnje svinja.

Soren Sondergaard i njegova obitelji uzgajivači su svinja u Danskoj već 128 godina, a ova godina za njih jedna je od najtežih.

Poput većine europskih uzgajivača zabrinutih za vlastitu budućnost, Sondergaardi su na gubitku zbog tržišnih promjena koje stvaraju viškove mesa.  Uzrok tome ruska je zabrana uvoza hrane iz članica EU koja je na snagu stupila prije 18 mjeseci, dok je prošlog mjeseca Kremlj zabranu produžio na dodatnih godinu dana. Uzmemo li u obzir da je Rusija otkupljivala 24 posto europske svinjetine, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura, jasno je o kolikim se gubicima radi. U Danskoj, gdje broj svinja za tri puta prelazi broj stanovnika, Sondergaard bi mogao izgubiti oko 100.000 eura na 30 tisuća svinja koliko je uzgojio ove godine.

"Situacija je prilično dramatična za malu farmu poput naše", komentirao je Sondergaard za Bloomberg, čija je obiteljska proizvodnja započela još 1877. godine. "Mnogo je farmi u Danskoj koje se zatvaraju zbog ovoga", kaže taj farmer. Pala je i cijena mesa s 1,78 eura po kilogramu na 1,40 eura, odnosno niža je za 16 posto. Iako Rusija nije bila jedini kupac, problem se krije u činjenici kako ostatak svijeta ne kupuje ono što je Rusija prije zabrane običavala – tržišne su cijene tako morale ostati niske, posebice u Aziji. Neprodani dijelovi svinje odlaze u industrijsku proizvodnju, pri čemu se podrazumijeva prvenstveno hrana za kućne ljubimce. Ta se sirovina plaća bitno manje, i dok troškovi uzgoja neprekidno rastu, sve se više farmera nalazi u financijskim neprilikama.

Velika količina svinjskog mesa koja se na tržištu pojavila nakon ruske zabrane, te slab euro i niske cijene otvorili su nove mogućnosti kupcima s azijskog tržišta. Prema Eurostatu, prodaja za azijsko tržište porasla je devet posto, dok su Kina i Južna Koreja uvoz iz EU povisili za 25 posto, a Tajvan ga je udvostručio. Kod azijskog je tržišta, primjerice, problem što oni kupuju uglavnom bitno drugačije dijelove svinja, ne kupuju proizvode kao što su mast i iznutrice, poput ruskih otkupljivača. Sondergaard kaže kako neće smanjiti proizvodnju usprkos situaciji na tržištu, oslanjajući se od sad na bankovne kredite i smanjenje potrošnje. "Nastojat ćemo opstati jer smo već uložili previše", zaključuje Sondergaard.

Komentirajte prvi

New Report

Close