Rusija se okreće Dalekom istoku

Autor: Tomislav Oharek , 26. ožujak 2014. u 18:30
Ruskog Predsjednika Putina ne brine zatvaranje vrata Zapada/REUTERS

Procjenjuje se kako će samo u prvom kvartalu doći do oblijeva stranog kapitala od 70 milijardi dolara.

Sankcije i odlazak zapadnih investitora nakon ukrajinske krize prisilit će Rusiju da ozbiljno uspostavi odnose s istočnim susjedima. Moskva se već priprema za očekivani odlijev stranog kapitala u prvom tromjesečju od čak 70 milijardi dolara, što je više od ukupnog prošlogodišnjeg priljeva, piše The Financial Times. U srednoročnoj perspektivi Azija može biti glavno tržište prodaje za rusku robu te izvor kapitala i tehnologije. 

Velik rizik
"Sankcije će ozbiljno utjecati na rusko gospodarstvo, a mogu biti pogubne i za svjetsku ekonomiju. Ipak, Rusija mora znati da ju daljnja eskalacija samo još više izolira od međunarodne zajednice", rekao je američki predsjednik Barack Obama, objavljujući primjenu izvanrednog ekonomskog paketa protiv Rusije kao odgovor na pripajanje Krima od strane Rusije. Sankcije, koje uvodi Washington, piše Kommersant, uključuju zamrzivanje američkih dionica i zabranu ulaska u SAD za čitav niz visokih ruskih dužnosnika, šefova državnih kompanija, te nekoliko krupnih biznismena usko povezanih s Kremljem. Banka Rusija, zasad, je jedina organizacija podvrgnuta sankcijama. Istim putem idu i države EU. Osim toga, Moskvu su kaznili isključenjem iz kluba G8, obustavom pregovora o poticanju i zaštiti investicija (SAD) i pojednostavljenju viznog režima (EU), te zamrzavanjem vojno-tehničke suradnje. Međunarodni biznis jednoznačno interpretira situaciju u Ukrajini kao veliki rizik za bilo koju operaciju povezanu s Rusijom. Osjetljivom za rusku ekonomiju može biti i reakcija globalnih financijskih tržišta. Agencije Moody's i S&P, koje se bave rejtingom, već su objavile da mogu smanjiti rejting 
Rusije. 

Gubitak financiranja
Ako se to dogodi, povećat će se cijena zajmova na vanjskim tržištima za državu, glavne financijske državne institucije kao što su Sberbanka, VTB i VEB, a potom lančanom reakcijom i za sve kompanije koje se bave novcem na Zapadu. Prema podacima Banke Rusija, početkom 2014. ruske banke bile su dužne strancima gotovo 215 milijardi dolara, a kompanije oko 438 milijardi dolara. Samo u sljedeće dvije godine moraju platiti po vanjskim dugovima gotovo 88 milijardi dolara, a kompanije više od 182 milijarde dolara.Posljedica zaoštravanja odnosa sa Zapadom može postati i zatvaranje pristupa za ruske kompanije globalnim financijskim centrima. Tijekom mnogih godina većina ruskih kompanija odabrala je za svoj IPO Londonsku burzu te američke NYSE i NASDAQ. Sada bi brojni IPO-i mogli biti ukinuti ili odgođeni. Ne manje ozbiljne posljedice može imati i težnja EU da smanji ovisnost o ruskim ugljikovodicima, što će omogućiti provedbu rigoroznije politike prema Moskvi. 

Kina voljna pomoći
No uzimajući u obzir energetsku ovisnost o Rusiji, Europa ne može odbiti ugljikovodike iz Ruske Federacije. Glavna prijetnja je moguća liberalizacija izvoza iz ZND-a i SAD-a. Međutim, Moskva je čini se već osmislila kako nadoknaditi gubitke, piše Kommersant. Odgovor na sankcije Zapada mora postati razvoj trgovinsko-ekonomskih veza s Istokom. Azija zaista može postati za Rusiju vrlo vrijedno tržište koje bi bilo alternativa Europi, uvjeren je Sergej Men, voditelj Eurasia Capital Partners. Prema njegovim riječima, države Istočne i Jugoistočne Azije su najbrža tržišta u razvoju za potrošnju glavnih grupa ruske izvozne robe: ugljikovodika, metala, kemije, prehrambenih namirnica. Kina je od 2009. najveći trgovinski partner Rusije (89 milijardi dolara u 2013.). Osim toga, Peking je spreman pomoći ruskim partnerima. Bez obzira na to što je politička reakcija Kine na događaje na Krimu bila suzdržana, na ekonomskom planu Kina je spremna aktivno pomagati Moskvi da preživi ekonomske sankcije. 

Alternativa

Na potezu Japan i Južna Koreja

Kao jedno od mogućih osiguranja bilo je jačanje suradnje s alternativnim partnerima – Južnom Korejom i Japanom, uznemirenim razvojem Kine. "Nakon dolaska na vlast premijera Shinza Abea Tokio polaže velike nade na suradnju s Rusijom. Cilj nije samo razvijati biznis japanskih kompanija na Dalekom istoku Ruske Federacije, nego i pomoći Rusiji da ne postane privjesak Kine", smatra jedan od stručnjaka koji savjetuje japansku vladu, a prenosi Kommersant.

Komentirajte prvi

New Report

Close