Europska središnja banka (ECB) ovih je dana dostavila poslovodstvima 130 najvećih banaka eurozone konačnu ocjenu stanja njihovih financija, no zamoljene su da ih ne otkrivaju u javnosti prije objave službenih rezultata u nedjelju.

Većina banaka već je doduše imala dobru predodžbu o tome kako su prošle na dosad najsveobuhvatnijoj provjeri stanja bankarskog sektora, nakon što su iz ECB-a posljednjih tjedana primali djelomične i preliminarne brojke dobivene u postupku provjere. No, konačne su brojke tek u srijedu utvrdili visoki dužnosnici regulatornih i supervizorskih vlasti, nakon čega su idući dan dostavljene bankama.

Objavom konačnih ocjena banaka na ECB-ovoj provjeri u nedjelju završit će višemjesečna neizvjesnost oko toga koje će mjere banke biti primorane učiniti kako bi dokazale da se mogu nositi s novim potresima u gospodarstvu.

Tržišni sudionici ne očekuju da će biti puno iznenađenja, a već ovih dana u medijima su se pojavili napisi o tome kako su prošle banke na 'stres testu', uključujući i članak španjolske novinske agencije Efe da najmanje 11 banaka nije dobilo prolaznu ocjenu.

U proteklih godinu dana više od 6.000 stručnjaka analiziralo je knjige 130 banaka eurozone, a procjena financijskog zdravlja bankarskog sustava, koja ima za cilj omogućiti ECB-u da raspolaže sa čistom dokumentacijom prije nego što 4. studenoga preuzme dužnost supervizora bankarskog sektora, temelji se na financijskim stavkama banaka na kraju 2013. godine.

Od sredine prošle godine banke su ojačale bilance za gotovo 203 milijarde eura, izvijestili su iz ECB-a, a to navodi na zaključak da je nekoliko banaka koje nisu prošle na provjeri vjerojatno već prikupilo kapital kako bi riješilo eventualne manjkove kapitala koje bi utvrdila provjera.

Nesumnjivo će se stoga vrlo pozorno pratiti objava rezultata ECB-ovih provjera.

"To je jedinstvena prilika koja se ukazala ECB-u da jednom za svagda izađe iz sjene svih nacionalnih regulatora i stvarno potvrdi vlastitu neovisnost", kazao je Jacob Funk Kirkegaard s Instituta Peterson u Washingtonu.

Kirkegaard smatra da je ECB zasad obavio kompetentan posao, no napominje da je sada od ključne važnosti za vjerodostojnost testova da ECB također nešto poduzme temeljem prikupljenih informacija, i to slobodno od političkih i pritisaka iz banaka i nacionalnih vlasti.

Na tržištu su se ovih dana pojavile različite procjene oko toga koliko će banaka pasti na procjeni i o kojim se imenima radi, no općenito se ne očekuje veći broj onih s neprolaznom ocjenom, kao ni veća iznenađenja, poglavito ne među najvećim bankama.