Regionalno tržište jako je fragmentirano

Autor: Mislav Šimatović , 22. rujan 2015. u 22:01
Tomaž Orešič, izvršni direktor i član Uprave Elektroprivrede Srbije (EPS)

Činjenica da opskrbljivači struje djeluju na više nacionalnih tržišta ne znači konsolidaciju tržišta.

Elektroprivreda Srbije (EPS), s preko 30.000 zaposlenika, najveća je tvrtka u Republici Srbiji. S Tomažem Orešičem, izvršnim direktorom i članom Uprave EPS-a razgovarali smo o liberalizaciji tržišta električne energije u Srbiji, o mogućnostima suradnje zemalja regije i regulativi koja bi olakšala investiranje u tržište električne energije.

Osim Srbije i BiH, sve zemlje regije su uvoznici električne energije i godišnje imaju značajne gubitke u prijenosu i distribuciji. Ima li naznaka da bi zemlje regije zajedno mogle poraditi na poboljšanju učinkovitosti distribucije?
Potrebno je odvojeno promatrati gubitke u prijenosu odnosno u distribuciji. Kod operatera prijenosnih sustava razlike nisu tako izuzetno velike i sudjelovanje operatera zbog prirode njihove misije je neophodno. Njihov posao izuzetno je vezan na koordinaciju sa susjednim prijenosnim sustavima, sa centralnim alokacijskim institucijama i naravno sa ENTSO-E. S druge strane distribucija je potpuno drugi, jako lokalan posao. Ovdje su i razlike u nivou gubitaka značajno veće. Poboljšanje učinkovitosti zavisi prije svega od nacionalnog regulatornog okvira, od prijenosa dobrih praksi, od općeg ekonomskog razvoja u državi i od ambicioznosti vlasnika sistemskih operatera distributivnih poduzeća. Regulatori na području distribucije mogu biti od generatora razvoja pa sve do kočnica djelatnosti. Baš zbog ovih asimetrija bitna je uloga europske agencije ACER. Zanimljivo je bilo glasanje sudionika na ovogodišnjoj konferenciji ACERa, kada je bilo pitanje oko eventualnog prijenosa ovlaštenja od strane nacionalnih regulatora na ACER. Prilično je neobično, kad velika većina glasa za prijenos ovlaštenja od nacionalne na nadnacionalnu odnosno europsku instituciju. Jedino bi to mogli tumačiti kao odraz nekog nepovjerenja svojoj lokalnoj instituciji.

 

37TWh

električne energije godišnje generira Elektroprivreda Srbije

Je li u budućnosti moguće očekivati zajednički nastup zemalja regije prilikom zakupa kapaciteta i komunikacije s Europskom komisijom?
Zajednički nastup svakako bi bio u interesu zemalja regije. Regionalno tržište jako je fragmentirano i ako pogledamo učinak sudjelovanja hrvatskog i slovenskog sistemskog operatera kod zajedničkog zakupa sistemskih usluga, možemo vidjeti neposredne pozitivne financijske efekte za kupce električne energije u obje zemlje. Najavljuje se i sudjelovanje ova dva sistemska operatora kod razvoja uređaja za pohranu energije uz podršku europske komisije. Na Summitu 100 biznis lidera JI Europe početkom lipnja u Portorožu predložili smo ministrima iz regije da se dogovore za zajednički nastup prema Europskoj komisiji što se tiče kapacitetnih mehanizama. Imajući u vidu postupke povjerenstva za konkurenciju uvjeren sam da bi grupa zemalja efikasnije mogla argumentirati potrebe za stabilnost energetskog sustava. Ako pratimo rasprave na nivou EU, spajanje tržišta i iskorištavanje prekograničnih kapaciteta za implementaciju prekograničnih balansnih mehanizama će biti preduvjet za uvođenje bilo kakvih mehanizama dugoročne podrške konvencionalnih elektrana.

Kako napreduje proces liberalizacije tržišta električne energije u Srbiji?
Tržište električne energije je potpuno liberalizirano sukladno rokovima, utvrđenim sa Tajništvom energetske zajednice u Beču. Jedino što usporava veću konkurentnost tržišta je nizak nivo regulirane cijene električne energije na garantiranoj opskrbi, do koje imaju prava kućanstva i mali poslovni kupci. I taj dio tržišta će se postepeno nivelirati sa tržišnim nivoom, zavisno od kretanja tržišne cijene s jedne i povećavanjem regulirane cijene s druge strane. U ostalim segmentima je tržište već danas jako aktivno i kupci su već dosta svjesni što znači kvalitetna usluga i konkurentna cijena.

Sve više opskrbljivača električnom energijom posluje na više tržišta regije. Može li se očekivati uskoro velika konsolidacija tržišta?
Maloprodaja električne energije limitirana je na pojedinu državu i činjenica da opskrbljivači djeluju na više nacionalnih tržišta ne znači konsolidaciju tržišta. Naravno da ti opskrbljivači iskorištavaju ekonomiju obima, koriste izrađene poslovne procese, infrastrukturu i kadrovske resurse u više država i mogu biti efikasniji ali je svako tržište za sebe posebna priča. Faza razvoja tržišta, konkurencija, nivo cijena, specifična regulativa, kao i percepcija kupaca su sve važni lokalni faktori. Puno važnije nego borda za euro cente kod velikih kupaca u regiji je kako će tko razviti odnos sa kupcima i kako će implementirati nove inovativnije poslovne modele.Maloprodajno tržište električne energije je izloženo velikim promjenama, novim tehnologijama i novim tržišnim sudionicima van naše djelatnosti. Ako pogledamo glavne rasprave na automobilskom salonu u Frankfurtu, ovih dana, imamo potpuno slične izazove kao automobilska industrija. Tko će i na koji način upravljati podacima o kupcima. Naši glavni konkurenti nisu poznate firme iz susjednih država, naši glavni konkurenti još nisu u cjelini razvili svoje poslovne modele.

Kako bi se trebala razvijati regulativa da omogući konkurentnije i jednostavnije ulaganje u energetsko tržište?
Cilj regulative svakako treba biti efikasnije korištenje elektroenergetskog sustava uz jednakopravan tretman svih kupaca. Ali pitanje ulaganja odnosno neulaganja danas više ne zavisi toliko od pravno ekonomskih uvjeta pojedine države, nego je pitanje opće rentabilnosti. Vidimo što se događa sa veleprodajnim cijenama i što se događa sa projektima konvencionalnih elektrana. Kada sam govorio o potrebi za regionalnim sudjelovanjem, potrebno je imati u vidu i opasnost asimetričnih investicijskih okruženja. Već sada smo svjedoci velikim razlikama kod shema podrška obnovljivim izvorima i zaista ne bi bilo dobro, da toliko različitim pristupima rješavamo i pitanje kapacitetnih mehanizama. Kupac će na kraju morati sve platiti i ne smije sav dizajn tržišta ovisiti od toga koliko u kojoj zemlji može podnijeti krajnji kupac električne energije.

Komentirajte prvi

New Report

Close