Radost u Srbiji jer Moskva želi obnoviti Južni tok

Autor: Poslovni dnevnik , 20. ožujak 2016. u 22:00
Zaustavljeni projekt koji je Europi trebao osigurati plin možda opet oživi/Fotolia

Najveću korist od gradnje Južnog toka, uz Rusiju, imale bi Bugarska i Srbija zbog naplate tranzita plina.

Postoje izgledi za obnavljanje projekta Južni tok, a Rusija je spremna opskrbljivati energentima europske potrošače u onim količinama koje su spremni kupiti, izjavio je krajem prošlog tjedna Vladimir Čižov, ruski veleposlanik pri Europskoj uniji.

"Smatram da postoje šanse za obnavljanje Južnog toka zbog realne europske potražnje za ruskim plinom. Vidjet ćemo koliko će države koje sudjeluju u tom projektu i Europska komisija biti zainteresirani, izjavio je ruski veleposlanik, prenosi ruska agencija Tass. Prema njegovim riječima, u EU su prisutne različite struje. Jedni iskreno žale za tim projektom, dok su drugi zaokupljeni velikim ciljem, smanjenjem ovisnost o ruskim energetskim isporukama. Čižov je, ipak, istaknuo kako ne želi predviđati sudbinu Južnog toka i drugih infrastrukturnih projekata u Europi.

 

63mlrd.

prostornih metara plina godišnje trebalo je stizati Južnim tokom

Nema ni Turskog toka
Plinovod Južni tok, od kojeg su Rusi nedavno i službeno odustali, trebao je iz Novorusijska ispod Crnog mora dovoditi plin do Europe i zemalja bivše Jugoslavije. Tim je plinovodom godišnje trebalo biti isporučeno 63 milijarde prostornih metara plina, s tim što bi najveću korist od gradnje, uz Rusiju, zbog naplate tranzita plina, imale Bugarska i Srbija, piše Politika. Projekt je, međutim, propao kada je Bugarska popustila pod pritiskom Washingtona i Bruxellesa i odustala od gradnje.

Prije toga, stiglo je objašnjenje iz EU da Južni tok krši europske propise o konkurenciji, prije svega Treći energetski paket, što bi značilo da Gazprom može samo transportirati svoj plin, ali ne i biti vlasnik plinskih cijevi, što Rusija nije željela prihvatiti. Moskva se nakon toga okrenula projektu gradnje plinovoda preko Turske, nazvanom Turski tok, ali je i on je nedavno doveden u pitanje nakon turskog rušenje ruskog vojnog zrakoplova na tursko-sirijskoj granici.  Kada je riječ o Srbiji, ona bi mogućim oživljavanjem Južnog toka dugoročno riješila pitanje opskrbe plinom. 

Najjeftinije za Srbiju
Jer uz dovoljne količina plina za Srbiju od 2,1 do 2,5 milijardi prostornih metara, koliko godišnje ta zemlja potroši, imala bi još jedan pravac opskrbe koji ne ide preko Ukrajine. Usto, ističe Politika, Južni tok bi omogućio neometano punjenje srpskog podzemnog skladišta Banatski Dvor, ali i onog u Srpskom Itebeju, koji se planira izgraditi. Istodobno, bio bi to i najjeftiniji način dopremanja plina u Srbiju, jer bi bilo koji drugi pravac za opskrbu plinom samo povećao troškove transporta, što bi platili krajnji kupci. 

Ruski planovi

Još u siječnju Putin je odbacivao obnovu Južnog toka
Rusija neće nastaviti pregovore o gradnji plinovoda Južni tok, izjavio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina u siječnju ove godine. "Sada takav projekt ne postoji, on je obustavljen. Prema tome, ne postoji predmet za pregovore", rekao je Peskov. Njegova izjava uslijedila je nakon što je bugarski list Standard citirao izvore iz bugarske vlade koji su rekli da bi radovi na Južnom toku mogli biti nastavljeni za nekoliko tjedana.

Komentirajte prvi

New Report

Close