Što se dogodi kada plan recikliranja postane preuspješan? Šveđani su napravili toliko dobar posao sa svojim sustavom gospodarenja otpadom da im je ponestalo smeća pa ga moraju uvoziti iz susjednih zemalja, piše Fastcoexist.com.
Američki se sustav reciklaže ne može pohvaliti ničim sličnim. Primjerice, 2010. godine Amerikanci su uspjeli reciklirati samo 34 posto svog otpada. To su poražavajući podaci u uspredbi sa razvijenim europskim zemljama poput Nizozemske, Njemačke i Austrije u kojima se reciklira gotov sav proizvedeni otpad.
Švedski je sustav recikliranja jedan od najnaprednijih u svijetu – samo 4 posto švedskog otpada završi na smetlištu dok se sav ostatak reciklira. No ta je činjenica zemlju suočila sa malim problemom – ponestalo im je smeća. Naime, nema dovoljno otpada kako bi se zadovoljili svi planovi programa energetske politike u toj zemlji. Ipak, pametni su Šveđani pronašli rješenje i za taj problem – odlučili su uvoziti otpad iz susjednih zemalja.
U švedski program zbrinjavanja otpada, koji se provodi još od 1940. godine, uključeno je sveukupno preko 2 milijuna tona otpada godišnje. Time se proizvodi energija za grijanje 810.000 domova te električna energija za 250.000 domova. I sva se ta energija proizvodi spaljivanjem smeća. Spalionice otpada toliko su se razvile da više nema dovoljno otpada koji bi zadovoljio njihove kapacitete. Stoga su Šveđani, vjerojatno na oduševljenje svojih susjeda, odlučili da će svake godine uvoziti oko 800.000 tona smeća iz susjednih zemalja.
Prema izvještaju radija Public Radio International, Norvešla plaća Švedskoj za zbrinjavanje otpada, iz kojeg Šveđani proizvode toplinsku i električnu energiju. No prilikom spaljivanja otpada kao nusprodukti javljaju se i toksični spojevi koje Šveđani potom natrag izvoze u Norešku. Dakle, u navedenom poslu Šveđani zadržavaju sve 'dobre stvari', a sve što je loše izvozi se natrag u Norvešku. Iako ovo zvuči kao prilično nepravedan posao, Norvežani se ne bune jer im je izvoz otpada očito jefitniji nego njegova reciklaža unutar zemlje.
Postoje i druge zemlje diljem Europe koje imaju problema sa zbrinjavanjem svog otpada, a talijanski grad Napulj jedan je od najpoznatijih primjera. Naime, u tom je gradu po kvadratnom metru proizvedeno više smeća nego bilo gdje drugdje u svijetu. U kombinaciji sa mafijom koja djeluje na tom području, to je lani dovelo do eskalacije krize smeća. Stoga nas neće iznenaditi ako će u budućnosti upravo Italija biti jedna od zemalja od kojih će Šveđani uvoziti otpad.
Jednog će dana Italija, Norveška i ostale zemlje možda shvatiti kako su zapravo odbacile vrijedan energetski resurs, a dotad će Šveđani biti sretni sa svojom ulogom 'najvećeg smetlara Europe'.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Planina je trebala odavno biti zatvorena. Za što mi dajemo tako velike novce.
Umjesto što je isplaćivao ogromne novce ljudima u Jakuševcu, mogao je odavno napraviti ovo što Šveđani imaju.
Koliko je novaca ulupao u Dinama i njegov stadion, kao i naknada Jakuševac mogao je izgraditi tri termoelektrane koje kao gorivo koriste smeće.
Glavno da će nam njegovom sposobnosti poskupiti grijanje 40%.
planina je tamo od šezdesetih (kad nikom nije smetala), a za Bandića je sanirana i planirano trajanje je još jedno 7 godina. Nema Bandić mnogo veze s tim, ali situacija je danas puno bolja nego prije, a bila bi još bolja da ima više reciklažnih dvorišta.
Ili Bandića izvesti u Švedsku, ili kako u središtu grada podignuti planinu od smeća u 20 godina.
Ja bi rekao da moraš biti ili i-diot ili potpuno nesposoban.
Uključite se u raspravu