Poljska prekida uvoz plina iz Rusije nakon 74 godine i okreće se ovim dvjema državama

FOTO: Thinkstock FOTO: Thinkstock

Ugovor s Gazpromom istječe 2022., a nakon toga će Poljaci glavninu plina dobivati Baltičkim plinovodom te preko LNG terminala.

Najstariji kupac ruskog plina - Poljska - za četiri godine prekinut će veze s Gazpromom i okrenuti se zapadnim dobavljačima tog energenta, Americi i Norveškoj.

Kako je u intervjuu Bloombergu rekao Piotr Naimski, dužnosnik poljske vlade zadužen za stratešku energetsku infrastrukturu, gradnja Baltičkog plinovoda kojim bi dolazio plin iz Norveške znači da Poljska ne diverzificira svoje izvore radi nastavka suradnje s Rusijom.    

Pitanje sigurnosti
"To je pitanje energetske sigurnosti i Baltički plinovod nije dio pregovora s Gazpromom", izjavio je Naimski. Valja podsjetiti kako vladajuća Stranka prava i pravde od dolaska na vlast 2015. godine tvrdi kako neće produžiti ugovor o isporuci s Gazpromom koji istječe 2022. godine. Time će okončati suradnju s Rusijom koja traje 74 godine. Naime, Rusija, odnosno tadašnji Sovjetski Savez, počeo je isporučivati plin Poljskoj još 1944. godine, a s 10 milijardi prostornih metara godišnje ruske isporuke danas sudjeluju sa 63 posto u ukupnoj poljskoj potrošnji plina. 

 

350 milijuna

€ stajat će gradnja 230 km dugog plinovoda do Danske

Politička odluka okretanja leđa višedesetljetnom dobavljaču rezultirala je obnovom 20 godina stare ideje gradnje podmorskog plinovoda do danske obale. Plinovod dug 230 kilometara povezivao bi poljski Niechorze i danski Rodvig. Trošak gradnje procjenjuje se na približno 350 milijuna eura, a Poljaci računaju da bi tim pravcem dobivali 8,8 milijardi prostornih metara norveškog plina godišnje. Drugim riječima, Norveška će nakon 2022. zadovoljavati 43 posto poljskih potreba za plinom.

Za realizaciju ovog projekta zadužen je državni distributer plina PGNiG, a rok za dovršenje je listopad 2022. godine. "Ako želimo produžiti ugovor s Gazpromom, trebali bi početi pregovore do prosinca 2019. godine, a do tada ćemo sa sigurnošću znati hoće li Baltički plinovod biti izgrađen. Stoga smo u povoljnoj poziciji", izjavio je Naimski. "Istovremeno, Poljska je spremna za bilo kakvu vrstu rizika s dobavom u tranzicijskom razdoblju", dodao je Naimski. Drugi važan izvor plina su isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG).   

Plina i za izvoz
PGNiG će od ove godine dobivati dvostruko veće količine LNG-a iz Katara, odnosno tri milijarde prostornih metara, a sklopljen je i srednjoročni ugovor o isporuci američkog LNG-a. Predviđeno je da kapacitet poljskog LNG terminala poraste za 50 posto nakon 2020. godine, na 7,5 milijardi prostornih metara. Ta država trenutno 11 posto svojih potreba podmiruje LNG-om, a za četiri godine taj bi udjel trebao skočiti na 37 posto. Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu kaže kako Poljska nije pretjerano ovisna o plinu jer velik dio svoje energetike temelji na ugljenu i predvodnica je država unutar EU koje se protive napuštanju korištenja ugljena.

 

Dekanić

Zasigurno će Europa još dugo velik dio svojih potreba za plinom podmirivati iz Rusije, ali će pokušati što više diverzificirati izvore.

"Zasigurno će Europa još dugo vremena velik dio svojih potreba za plinom podmirivati dobavom iz Rusije, ali je isto tako sigurno da će Europa pokušati što više diverzificirati svoje izvore, što je i logično jer u međunarodnoj trgovini nije dobro kada ovisite samo o jednom dobavljaču. U tom kontekstu treba promatrati i ove poljske najave", komentirao je Dekanić za Poslovni dnevnik.

Ne treba zanemariti činjenicu da Poljska trenutno 26 posto potreba podmiruje vlastitom proizvodnjom, a taj bi udjel nakon 2022. trebao pasti na petinu udjela. Naime, količine dobavljene iz Norveške, SAD-a i Katara trebale bi biti dostatne da se dio od četiri milijarde prostornih metara domaćeg plina može i izvoziti. U tom kontekstu, važna je izgradnja plinskih veza sa susjednim državama, Slovačkom, Češkom, Litvom i Ukrajinom.  "Veza sa Slovačkom je ključna jer nam preko Mađarske omogućava pristup ostalim državama. Bit ćemo u mogućnosti opskrbljivati regiju s pet milijardi prostornih metara. To je za neke države ukupna godišnja potrošnja", tvrdi Piotr Naimski. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve