Poduzetnicima u Bugarskoj mito je veći trošak od poreza na dobit

Autor: Tomislav Pili , 15. siječanj 2018. u 22:00
Preuzimanje bugarskog predsjedanja EU-om pratili su protukorupcijski prosvjedi u Sofiji/REUTERS

Najsiromašnija članica EU u narednih pet godina održat će stope rasta iznad europskog prosjeka, ali to će biti ispod potencijala zemlje.

Iako je trenutno svijetli primjer po ekonomskom rastu, ako se ne uhvati ukoštac s visokom razinom korupcije, Bugarskoj će gospodarski potencijal ostati znatno ograničen, upozoravaju tamošnji ekonomski stručnjaci. Kako piše Financial Times, država koja od 1. siječnja predsjeda Europskom unijom ove će godine ostvariti 3,8 posto rasta BDP-a, kazuju prognoze Europske komisije.

Dva pokretača
To će biti tek neznatno manje od 3,9 posto rasta ostvarenog prošle godine dok se u 2019. očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva na 3,6 posto. Prema tvrdnjama ekonomista, dva su osnovna pokretača procvata bugarskog gospodarstva: novac iz europskih fondova te jačanje osobne potrošnje građana izmučenih krizom prije 10 godina. U trenutnom europskom financijskom planu od 2014. do 2020. Bugarskoj je ukupno dodijeljeno 10 milijardi eura, a do kraja 2016. godine ta je država povukla 500 milijuna eura. "Velika injekcija europskog novca zaslužna je za više od polovice godišnjeg rasta bugarskog gospodarstva", pojašnjava za FT Ivo Prokopiev, predsjednik Uprave investicijske kompanije Alfa Finance Holding.

"Nejasno je što će biti kada tog novca nestane", dodaje Prokopiev. Rast osobne potrošnje rezultat je rasta plaća i povoljnih kredita što se najzornije vidi na ulicama bugarskih gradova s mnoštvom novih automobila. Rast plaća povezan je pak s trenutno najnižom stopom nezaposlenosti od izbijanja ekonomske krize od svega 6,1 posto. Iako je i dalje najsiromašnija članica EU-a, Bugarska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u podizanju životnog standarda građana. Dok su u vrijeme ulaska u članstvo 2007. imali prihode od tek 34 posto prosjeka EU-a – mjereno paritetom kupovne moći – Bugari su krajem 2016. došli na 53 posto europskog prosjeka. Bugarsko gospodarstvo orijentirano je na uslužni sektor, posebice IT i turizam koji ostvaruju snažne stope rasta, a oporavlja se i građevinski sektor.

Laka industrija pokretač je izvoza. Sve to utječe na optimizam privatnog sektora, pa je indeks poslovnog povjerenja u listopadu dosegao najvišu razinu u devet godina. "Povećane investicije u izvozno orijentirane proizvodne sektore i poboljšanje na tržištu rada održat će rast na sadašnjim razinama još najmanje dvije do tri godine", ocjenjuje Rosen Ivanov, partner u sofijskom fondu rizičnog kapitala BlackPeak Capital. Međutim, ako želi dostići prosjek životnog standarda u naprednijim novim članicama EU-a ili u susjednoj Grčkoj, Bugarska mora ubrzati rast svoga gospodarstva. Rosen Ivanov kaže kako će u idućih pet godina Bugarska ostvarivati stope rasta iznad europskog prosjeka, ali "to će biti manje od njezina punog potencijala". 

Jedino uz reforme
Puni potencijal ekonomskog rasta Bugarska može ostvariti jedino uz reforme, upozoravaju analitičari. To posebno vrijedi u područjima upravljanja državnim poduzećima, razvoja aktivnih politika zapošljavanja kako bi se ublažio negativni efekt višegodišnjeg iseljavanja te uklanjanja birokratskih prepreka i korupcije. Ovo potonje posebno je važno u privlačenju stranih investicija. "U Bugarskoj nećete vidjeti da je prepuna investitora. Trebali smo biti prvi u EU po izravnim stranim ulaganjima. Problem je u regulativi i manjku dobrog upravljanja", ocjenjuje Ruslan Stefanov, ekonomist Centra za demokratske studije.

Krasen Stančev, predsjednik Instituta za tržišnu ekonomiju, tvrdi da korupcija poskupljuje poslovanje u Bugarskoj. "Trošak 'poslovanja' s državom – dozvole, nadzori, podmićivanja – veće su opterećenje za kompanije od poreza na dobit koji iznosi samo 10 posto. Mito je kvaziporez. U osnovi, rast bi bio viši bez tog kvaziporeza", kaže Stančev. Zbog koruptivnih veza političkih garnitura i lokalnih poslovnih ljudi većina poslova s državnim kompanijama te projekata financiranih europskim novcem odlazi skupini privilegiranih tvrtki. Raspodjela poslova navodno je i motiv prošlotjednog ubojstva Petra Hristova, utjecajnog poduzetnika bliskog vladajućoj stranci Europski razvoj Bugarske. 

Komentirajte prvi

New Report

Close