Podmorski kabel od Italije poskupljuje Crnoj Gori struju

Strujom iz Crne Gore opskrbljivat će se prekomorski susjed/FOTOLIA Strujom iz Crne Gore opskrbljivat će se prekomorski susjed/FOTOLIA

Gotovo pola od planiranih 455 km kabla do Italije već je pod Jadranom. Crna Gora će imati dobit od prijenosa energije, no strahuje se da će građani imati više račune.

Ovih dana crnogorska je strana dovršila polaganje 157 kilometara podmorskoga električnog kabla, kojim bi se do Italije, a od, očekuje se, početka 2019., trebala distribuirati električna energija, jednosmjerna struja od 1000 megavati.

Kabel od rta Jaz kod Bukve do Pescare na drugoj obali Jadrana trebao bi biti duljine 455 kilometra trebao bi jamčiti bolju opskrbu strujom talijanskog teritorija, jer u poslu sudjeluje talijanski investitor Terna, a korist bi trebala osjetiti i Crna Gora zbog prihoda od prijenosa struje. Država je i ustupila svoj akvatorij, dobivši za 50 godina oko 2,7 milijuna eura, mnogi drže premalo. 

Što se ne zna
Sve se to manje više zna, osim činjenice koju su postavili neki od oporbenih političara, poput Dejana Mijovića iz Ujedinjene reformske akcije, koji izražava sumnju da bi struja Crnogorcima mogla poskupjeti. "Kada se našem tržištu priključi talijansko i europsko, izjednačit će se sa cijenama tamošnjeg tržišta, na kojem su cijene veće nego kod nas. To će biti posljedica postavljanja kabla, a neka građani sami procijene koliko je to dobro. Koristi će imati samo talijanska firma, koja će dobro zaraditi, a u tome udio ima i naša država - kazao je Mijović za list Dani. Za ovaj projekt kojim se, zapravo, prodaje višak struje onima kojima nedostaje, osigurano je oko milijardu eura, od čega Terna treba dati 80 posto, dok će Crna Gora izdvojiti 100 milijuna eura za izgradnju trafostanica u Lastvi i dalekovod prema Pljevljima.  

Talijanskoj kompaniji povezivanje ispod mora i na dubinama do 1200 metara od ključnog je interesa, toliko da su njeni šefovi Crnu Goru imenovali "kao most koji će omogućiti Italiji ulazak na energetsko tržište regije". I dok su u državnim vlastima relativno brzo našli partnera, nisu, zacijelo, očekivali, da će biti i glasova kritike koji ne vide u tome baš povoljnu stvar za građane. "Možda će i neka povezana poduzeća zaraditi, ali veliko je pitanje hoćemo li mi imati išta dobro, pita se Mijović, inače ekonomski analitičar, koji tvrdi i da Crna Gora ipak nema dovoljno električne energije. Za sebe ima koliko treba, ali za izvoz i ne. 

I za obnovljive izvore
Prema izračunima Dana, cjena električne energije za domaćinstva u Italiji je 0,24 centa po kilovatu, dok će u Crnoj Gori od 1. siječnja 2017. iznositi 7,97 centi, ali po kilovat-satu. Medij navodi kako Vlada očekuje da se aktiviranje podmorskog kabla potakne i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, pa bi i takvi proizvođači mogli putem kabla prenositi višak u Italiju i EU. Naknada za poticaj za obnovljive izvore sad je 0,129 centi po kilovatsatu, što ispada oko 50 centi na prosječnom računu od 35 eura po domaćinstvu.  Kad bi se ta naknada, procjenjuje se, digla za pet puta, što je moguće nakon što proradi vjetroelektrana Krnovo, onda bi i prosječni račun za građane bio viši za dva do dva i pol eura, tj. osam posto cijelog iznosa išlo bi za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

"Ostvarenje projekta podmorskoga kabla između dviju obala Jadrana doprinijet će ne samo većoj otvorenosti crnogorskog elektroenergetskog sustava, već i gospodarstva u cjelini", naglasio je premijer Milo Đukanović. Podmorski dalekovod trasira, rečeno je, novi energetski put - Transbalkanski koridor. Prihodi od prijenosa električne energije iz regije preko ove interkonekcije direktna su dobit, zaključio je crnogorski premijer. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve