Iako primarno poznat kao jedna od top europskih turističkih destinacija, poglavito u vrijeme Adventa, Beč zapravo ima još jedno zanimljivo lice – ono pametnog grada. Zahvaljujući tehnološkim, ekonomskim i društvenim inovacijama ovaj se glavni i najveći grad Austrije 2017. godine našao na prvom mjestu Smart City indeksa njemačke konzultantske tvrtke Roland Berger, ostavljajući iza sebe metropole poput Chicaga i Singapura.

Uslijed ekonomskih i tehnoloških promjena izazvanih globalizacijom i procesom integracije, gradovi diljem svijeta suočeni su s izazovom kombiniranja konkurentnosti i održivog urbanog razvoja istodobno, stav je bečkog Tehničkog sveučilišta. Polazeći od vlastitog primjera, Beč se nastojao što je više moguće prilagoditi novim održivim konceptima pa je 2011. godine lansirana i službena inicijativa Beč pametni grad.

Istu je Roland Berger ocijenio ‘dobro strukturiranom gradskom strategijom’ te naglasio kako Beč kao grad s više od 1,74 milijuna stanovnika postavlja jasne i kratkoročne i dugoročne ciljeve digitalizacije. Kao najveći aduti strategije navedeni su strateški plan korištenja zemljišta i plansko upravljanje javnim gradskim prijevozom, usluge javnog sektora koje su dostupne online, Wi Fi signal raspoloživ diljem grada te generalno suradnja s članovima akademske i znanstvene zajednice.

Općenito govoreći, a kako je i navedeno na službenim stranicama ‘pametnog Beča’, glavni cilj strategije je najbolja kvaliteta života za sve stanovnike uz istodobno smanjenje potrošnje resursa što se planira realizirati sveobuhvatnim inovacijama. Vremenski okvir je 2050. godina, ali za većinu se ciljeva prognozira da su ostvarivi već u razdoblju 2025. – 2030.

Efikasan sustav javnog prijevoza

Nešto konkretnije gledano, Beč je kao krajnje ciljeve postavio značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova, postizanje energetskih standarda u novim i postojećim zgradama do 2020. godine kao i značajno povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, podizanje svijesti šire javnosti o odgovornoj uporabi resursa i pozicioniranje Beča kao modela europskog središta za istraživanje i tehnološki razvoj na međunarodnoj razini. Od donošenja strategije do danas Beč je za uložene napore primio i nekoliko međunarodnih nagrada – za glavni europski grad inovacija 2016. godine, ovjenčan je i titulom grada znanja, kao i što je nagrađivan u sklopu Europskog tjedna mobilnosti. Također, u prilog mu ide i uvrštavanje na brojne liste najpoželjnijeg mjesta za život koje su uz na početku teksta spomenut Roland Berger izrađivali i magazin Economist, globalno prisutna konzultantska tvrtka Mercer te različite europske institucije.

U praksi, Beč za početak karakterizira kvalitetan i efikasan sustav javnog prijevoza. Na raspolaganju su različita sredstva, od tramvaja pa do podzemne željeznice i gradskih autobusa, oboje u značajnom broju dnevnih i noćnih linija te postoji mogućnost uporabe pametne kartice pri korištenju istih. Bečka javna prometna mreža uključuje i električna vozila te se, bez obzira na kompleksnost, sa svojih se gotovo 850 kilometara i oko milijarde putnika koje preveze na godišnjoj razini redovito naziva jednom od najboljih na svijetu. Naravno, tu je i 1300 kilometara uređenih biciklističkih staza, a Bečani prednjače i po popularnost usluga dijeljenog prijevoza.

Suradnja s akademskog zajednicom

U velikom su broju diljem grada uspostavljeni popularni tzv. think – thankovi ili istraživačke zajednice, poput onog Thinkport VIENNA: Think Tank i Mobility Lab za Smart urbanu logistiku, rezultat su suradnje javnog sektora i sveučilišta. Zajedno osmišljavaju inicijative i pokreću mobilne laboratorije, a u sklopu njih kreiraju društveno prihvatljiva rješenja za urbanistički logistički sustav.

Godišnje se održava nekoliko festivala znanosti, razgranati su brojni istraživački centri te se gotovo neprekidno otvaraju poduzetnički inkubatori. Kao pametan grad, za Beč se uglavnom kaže da ima dinamičnu ekonomiju jer sustavno osnažuje kvalitetu i potiče korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, dok istovremeno na listi prioriteta obrazovanje drži vrlo visoko.

Austrijski program klimatskih promjena “klimaaktiv” dugoročnim aktivnostima i mjerama za povećanje svijesti podržava razvoj sustava grijanja iz obnovljivih izvora energije, a cilj je postavljanje takvih sustava grijanja u sve veći broj gradskih četvrti. Također je i prije godinu dana u sustav bečke podzemne željeznice postavljen pilot projekt kojim se nastoji iskoristiti kočiona energija koju proizvode vlakovi i koja se može vratiti natrag u sustav, a sve u kontekstu povećanja energetske učinkovitosti. Među brojnim socijalnim uslugama izdvaja se WAALTeR, razvijen uz pomoć napredne tehnologije i testiran u 83 bečka domaćinstva, a radi se o vođenju brige za zdravlje i mobilnost starijih osoba koje u svojim domovima žele nastaviti živjeti samostalno što je dulje moguće.

Među ostalim, WAALTeR podrazumijeva korištenje tableta i aplikacije koji olakšavaju komunikaciju starijih osoba međusobno i s njihovim obiteljima, a tu su i mobilni sustavi za hitne slučajeve, senzori za sprečavanje sudara i prikupljanje velikog broja zdravstvenih informacija te brojne druge. Što se zdravstvenog sustava tiče, u Beču kažu da imaju sigurnu i pouzdanu zdravstvenu infrastrukturu, a od noviteta izdvajaju elektronički zdravstveni zapis (ELGA), online pristup kvalitetnim zdravstvenim informacijskim mrežama za građane, pacijente, pružatelje usluga i sponzore, raznovrsne telemedicinske usluge – posebice mobilnu nadzornu opremu i druge.

Dvojni sustav otpadnih voda

Ističe se i vrlo visoka kvaliteta vodenih resursa o kojima se vodi posebna briga te su, uz to, diljem grada razgranate i brojne fontane na kojima je dostupna pitka izvorska voda. Bečki dvojni sustav otpadnih voda koji kloridnu onečišćenu vodu odvaja od manje onečišćenih voda 2016. je godine dobio i priznanje bečkog inženjerskog udruženja. Njegova najveća prednost je što štiti podzemne zalihe pitke vode i čistu kišnicu vraća u prirodnu cirkulaciju i prikladan je za implementaciju u bilo koji veći grad s kvalitetno uređenim kanalizacijskim sustavom.
Više od 600 pčelara vodi brigu o košnicama oko grada osiguravajući tako održavanje biološke ravnoteže, a osnažena je i ‘zelena gastronomska scena’ u sklopu koje je zamjetan značajan broj restorana koji nude organsku hranu, kao i različitih urbanih vrtova i trgovina organskom hranom i prirodnom kozmetikom. Popularne su i tzv. zelene fasade, odnosno trend sadnje zelenila na velikim pročeljima čime se poboljšava klima u neposrednoj blizini takvih stambenih objekata. S druge strane, nove zgrade nastaju uz korištenje tehnologija pametne gradnje i poštivanje standarde energetski pasivne kuće što osigurava ekološki prihvatljivu urbanizaciju. Posljednji, ali ništa manje važan podatak je da Beč uz sve navedeno ima i oko dvije tisuće javnih parkova što čini gotovo polovicu ukupnog gradskog područja.