Ovisnost o Rusiji uništava srpsku proizvodnju jabuka

Skupo plaćaju zanemarivanje tržišta regije i Europske unije/Ivica Galović/PIXSELL Skupo plaćaju zanemarivanje tržišta regije i Europske unije/Ivica Galović/PIXSELL

Lani je u odnosu na 2017. izvoz srpskih jabuka u Rusiju pao sa 166.522 tone na 124.371 tonu, a prihod sa 103 mil. eura na 78 mil. eura.

Za srpske uzgajivače jabuke 2019. dolazi kao konačno otrježnjenje jer Rusija za njih više nije obećana zemlja odakle su godinama ubirali milijunske prihode, piše Politika.

Cijena jabuka najniža je u posljednjih 13 godina, a usto će velike količine tog voća završiti u industriji za oko četiri dinara (0,25 kuna) - što je jeftinije od plastične vrećice u trgovinama. Nikola Kotarac, iz poljoprivredne zadruge Voćar iz Slankamena, kaže da su domaći proizvođači jabuka u velikim problemima i da se ova sezona može smatrati propalom zbog velikog pada cijena tog voća i slabijeg izvoza u Rusiju.

Znatno manje izvoznika
"Uredba o izvozu voća i povrća na rusko tržište pridonijela je takvom stanju jer sada imamo znatno manji broj izvoznika. Možda treba razmišljati o odbacivanju tog propisa. S druge strane, ni proizvođači nisu vodili računa o strukturi sortimenta i kvaliteti jabuka", kaže profesor Zoran Keserović, s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Još prošle godine moglo se naslutiti da dolaze promjene u trgovanju s Rusijom.

U odnosu na 2017. izvoz svježih jabuka pao je sa 166.522 tone na 124.371 tonu. Prihod od 103 milijuna eura srušen je na oko 78 milijuna. Zbog sumnji u reeksport ruska strana zahtijevala je da Srbija jasnije utvrdi pravila i revidira spisak izvoznika. Istovremeno, Rusija je odlučila smanjiti ovisnost o uvoznim jabukama podizanjem vlastitih nasada u Krasnodarskom kraju. Prednost su niska cijena zemljišta i energenata tako da Rusi svoj cilj polako ostvaruju i uvoz je već gotovo prepolovljen.

Spas u organskoj proizvodnji
Ova godina u siječnju izvezeno je više jabuka u Rusiju nego u istom mjesecu prošle godine, ali je ostvareni prihod bio znatno niži. Rusko tržište je godinama bilo jedini cilj domaćih proizvođača gdje je srpska jabuka postizala cijenu i od 60 do 70 centi, a sada je od 22 do 25 centi, objašnjava Politika. Sortiment će, kaže Keserović, biti ključan u budućnosti, ali i ispunjavanje standarda kvalitete država Unije.

Sada se pokazalo da je problem što je proteklih godina samo petina ukupnog izvoza plasirana u regiju i neke zemlje Europske unije. Do 2017. najveći kupci srpskih jabuka na europskom tržištu bili su Mađarska, Njemačka i Italija, ali prošle godine i na tim tržištima zabilježen je pad prodaje. Izvoz u Njemačku je sa 6918 tona pao na 538 tona.  Manje količine jabuka izvozile su se i izvan europskog tržišta u zemlje kao što su Maldivi, Malezija, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Kina.

Davanje prednosti isključivo ruskom tržištu bila je pogreška koju su svojevremeno skupo platili i Poljaci, koji su zbog embarga iznenada ostali bez prilike da svoj najvrijedniji poljoprivredni proizvod prodaju Rusima.

Sorte jabuka koje su namjenski uzgajali za rusko tržište nisu bile prihvaćene u Europskoj uniji.  S druge strane, profesor Zoran Keserović tvrdi da bi marokansko tržište za Srbiju mogla biti dobra prilika, dodajući da je došlo vrijeme i za prilagodbu europskom tržištu i da se s konvencionalne proizvodnje prijeđe na integralnu, organsku proizvodnju kao što to radi cijela Europa. Sada se u srpskim trgovinama prodaju jabuke iz Poljske i drugih država dok domaća jabuka nema plasman.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!