Oporezivanje hrane spasilo bi atmosferu i zdravlje

Uzgoj stoke najviše opterećuje atmosferu/REUTERS Uzgoj stoke najviše opterećuje atmosferu/REUTERS

Znanstvenici izračunali da 40 posto poreza na govedinu smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 600 milijuna tona.

Znanstvena studija dva instituta iz Velike Britanije i SAD-a pozvala je na uvođenje globalnog poreza na hranu kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i ograničila potrošnja zbog prevencije bolesti povezanih sa prekomjernom težinom. Kako prenosi CNBC, skupina znanstvenika sa Oxford Martin Programmea te američkog Međunarodnog istraživačkog instituta za politike hrane ispitali su koje bi efekte povećanje poreza na meso i mlijeko imalo na potrošnju, emisiju ugljičnog dioksida i zdravlje.

Studija se fokusirala na visinu porezne stope ovisno o tome koliko proizvodnja pojedine skupine hrane doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Izvješće je došlo do zaključka kako bi porez od 40 posto na govedinu smanjio potrošnju te vrste mesa za 15 posto i smanjila emisiju stakleničkih plinova na globalnoj razini za 600 milijuna tona. Govedina bi se na najviše oporezivala zbog utjecaja uzgoja goveda na smanjenje šuma, ispuštanje metana povezanih sa stokom i žitaricama kojima se hrane. K tome, uvođenje 20-postotnog poreza na mlijeko smanjio bi potrošnju za približno sedam posto, a atmosferu poštedilo za ugrubo 200 milijuna tona ugljičnog dioksida.

 

Springmann

Bez poreza nemoguće je smanjiti zagrijavanje za dva stupnja.

Poznato je da proizvodnja hrane uzrokuje četvrtinu ukupne emisije stakleničkih plinova koji su zaslužni za klimatske promjene. Uzgoj stoke posebno je problematičan u tom pogledu.  Ako bi se ovaj ekološki porez primijenio na sve skupine hrane, studija je došla do zaključka da bi do 2020. godine smrtnost zbog bolesti povezanih sa konzumacijom crvenog mesa pala za 107.000 slučajeva te nešto manji broj slučajeva zbog oboljenja povezanih s pretilošću. Naravno, broj smrtnosti smanjivao bi se još više ako bi se novac od tog poreza koristio za poticanje zdravije prehrane. Naime, ako bi novac bio iskorišten za, primjerice subvencioniranje cijena voća i povrća, broj smrtnih slučajeva bio bi smanjen za gotovo pola milijuna.

S druge strane, subvencioniranje zdravije hrane spriječio bi da siromašniji ljudi imaju lošiju prehranu zbog oporezivanja hrane. Kako je u studiji pojasnio Marco Springmann, jedan od njezinih autora, oporezivanje prehrambenih namirnica ovim ekološkim porezom bi moglo biti uvedeno u zemljama s visokim i srednjim dohotkom te većini država s niskim dohotkom.

"Sasvim je jasno da ako ne učinimo nešto s emisijama iz sustava proizvodnje hrane, nema šanse da dostignemo cilj o smanjenju temperature za dva stupnja Celzijusa", kazao je Springmann za britanski The Guardian. Prema njegovu mišljenju, usmjeravanje novca prikupljenog od poreza na subvencioniranje zdravije hrane je neophodno kako bi cijela stvar uspjela. Pri tome je podsjetio na iskustva Danske u uvođenju poreza na masnu hranu koji je na snazi bio svega godinu dana. Naime, vlada je zadržala sav prihod od tog poreza što u javnosti nije najbolje dočekano. S druge strane, porez na slatka pića u Meksiku već nekoliko godina sasvim lijepo napreduje jer se prikupljeni novac koristi na omogućavanje besplatne vode u školama.    

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve