Novi v.d. ‘Železnica Srbije’

Autor: Poslovni dnevnik , 11. travanj 2019. u 22:00
Tvrtka je prije podijeljena na 4 dijela/Ivica Galović/PIXSELL

Izabran je Goran Adžić koji je do sada bio u kompaniji ‘Infrastruktura železnica’, a naslijedio je Miroslava Stojčića.

Vlada Srbije imenovala je  Gorana Adžića za vršitelja dužnosti direktora Železnica Srbije, koji je do sada bio u Infrastrukturi železnica, pišu Večernje novosti, a prenosi internetski portal n1.rs.

Prije mjesec i pol dana ostavku na tu poziciju podnio je Miroslav Stojčić, jedini od četiri direktora željezničkih kompanija koji je izabran na javnom natječaju, podsećaju Novosti. Stojičić je tada naveo da je podnio ostavku na tu funkciju jer je imao opstrukcije u radu i bio onemogućen da raspolaže imovinom te pkompanije, ali i ukazao da je njegov mandat završen, zaključno sa 17. siječnjom ove godine.

 

8 tisuća

sudskih sporova je podignuto

Upravljanje kompanijom bilo mu je otežano, jer Vlada Srbije nije usvojila novi statut tvrtke, a imovina i račun su blokirali izvršitelji zbog tužbi radnika. Na istoj sednici, na kojoj je imenovan Adžić, Vlada Srbije razriješila je dužnosti Stojčića i još dva izvršna direktora iz Odbora direktora te kompanije, Nenada Kecmana i Rajka Kovića.Adžić je za Večernje novosti povodom imenovanja rekao da se ne bi prihvatio te pozicije da ne veruje da će problemi kompanije biti riješeni.

"U međuvremenu je usvojen novi statut tvrtke. Ima i novosti. Jedna od njih je da će skupština kompanije brojati pet, umjesto 15 članova", rekao je i dodao da je Vlada Srbije ranije imenovala i izvršne direktore. Ranije je jedinstvena srpska željeznica podijeljena na četiri kompanije – Infrastruktura železnice Srbije, Srbijavoz, Srbijakargo i Železnice Srbije. Večernje novosti podsećaju da su nakon podjele nadležnosti među željezničkim kompanijama, Železnicama Srbije pripali dugovi i imovina.

Račun im je trenutno blokiran zbog duga od oko 762,7 milijuna dinara i to zbog 8000 sudskih sporova povodom smjenskog rada, toplog obroka i regresa. Rešenje je trebala biti prodaja imovine, a potom bi se sklopili sporazumi o reprogramu duga, ali su kompanije preduhitrili ovršitelji, koji su stavili zabranu na raspolaganjr i prodaju imovinu.

Komentirajte prvi

New Report

Close