Norveška premijerka Erna Solberg poručila je kako je prijedlog proračuna koji predviđa izbjegavanje aprecijacije krune njezin prvi korak prema smanjivanju ovisnosti najvećeg zapadnoeuropskog proizvođača nafte ovisnosti o tom energentu.

"Moramo pripremiti Norvešku za gospodarstvo koje je manje ovisno o prihodima od nafte i čije će aktivnosti biti manje vezane za naftu. Riječ je o 20 godišnjem, a ne četveromjesečnom planu. Nadamo se da će i 2014. godine stopa nezaposlenosti ostati niska i da ćemo ugrabiti veći dio tržišnog kolača za našu robu koja dolazi iz dijela gospodarstva koja se ne bavi proizvodnjom nafte", istaknula je Solberg.

Mamutski fond
Norveška se već duže bori kako bi spriječila da njezino naftno bogatstvo prenapuše cijene imovine i dodatno naruši ionako šepavu izvoznu kompetitivnost. Država je 1996. osnovala fond težak oko 800 milijuna dolara u koji se kanaliziraju prihodi od nafte i plina, prvenstveno kako bi od pregrijavanja zaštitila norveško gospodarstvo vrijedno oko 500 milijardi dolara. No unatoč tome, rast fonda, koji je u međuvremenu postao najveći na svijetu, oslabilo je napore uložene da se zauzda potrošnja. Tako je vlada koju predvode konzervativci prošlog tjedna od svojih koalicijskih partnera dobila zeleno svjetlo za korištenje 2,9 posto fonda, odnosno oko 23 milijarde dolara, za krpanje proračunskog deficita u idućoj godini. Naime izdaci bi iduće godine trebali porasti za 5,7 posto BDP-a sa 0,5 posto ove godine.

Spašavanje izvoza
Solberg je poručila kako želi učiniti što bezbolnijim razdoblje slabašnog ekonomskog rasta te istodobno osigurati da se ti poticaji ne odraze negativno na izvoznike u vidu jačanja krune. Unatoč tome što je naftno bogatstvo zaštitilo Norvešku od krize koja je pogodila ostatak Europe, kako javlja Bloomberg, vlada je uvidjela kako je ekonomija, izuzevši sektore nafte i plina, ove godine zabilježila pad od dva posto, nakon lanjskog stezanja od 3,4 posto. Prema tom kriteriju BDP bi iduće godine trebao porasti 2,5 posto. "Došlo je do usporavanja našeg gospodarstva pa vjerujem kako će ovaj proračun malo potaknuti aktivnosti. No, ipak ne toliko da ojača kruna", poručila je Solberg. Nadalje, vlada iduće godine očekuje rast nezaposlenosti na 3,6 sa ovogodišnjih 3,5 posto. Koalicijska vlada konzervativne i napredne stranke tome želi doskočiti rezanjem poreza i davanja za 7,8 milijardi dolara iduće godine. Predviđeno je i smanjenje osnovne porezne stope sa 28 na 27 posto. Soldberg je također poručila kako bi smanjivanje norveškog poreza na bogatstvo iduće godine moglo potaknuti ulaganja u nenaftnu industriju, koja se sve teže nosi s jačanjem krune izazvanim naftnim boomom koji je podigao troškove u cijelom gospodarstvu.

Precijenjena valuta
Premijerka je ranije ovog mjeseca upozorila kako neće oklijevati u rezanju državne potrošnje ako poticajni paket rezultira rastom krune, što bi dodatno naškodilo izvoznoj kompetitivnosti. Sama ta najava je umirila tržište i snizila vrijednost krune. Norveška valuta je od tada u odnosu na euro oslabila za 1,7 posto, dok je od špočetka njezina vrijednost manja za 12 posto. Unatoč tome, snaga norveške krune u odnosu na euro i dalje je nepovoljna, jer je kruna od sloma Lehman Brothersa 2008. godine i izbijanja svjetske finacijske krize osnažila u odnosu na euro čak 18 posto. Štoviše, prema izvješću o snazi kupovne moći Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) norveška valuta je čak 26 posto precijenjena. "Proračun će svakako dati pozitivan impuls gospodarstvu. Nadam se da dogodine neće rasti nezaposlenost i da će se gospodarske aktivnosti nastaviti", zaključila je Soldberg.

Pada potrošnja

Prezaduženi građani

Na zabrinjavajuće stanje norveškog gospodarstva još je u kolovozu upozorila najveća norveška banka DNB ASA. Naime, dok se Europa polako oporavlja od dugogdišnjih ekonomski problema, najveći europski proizvođač nafte i plina bori se da potakne potražnju, a DNB ASA navodi kako će ta zemlja biti jedina od 15 europskih država, koje je analizirala, a u kojoj iduće godine neće biti većeg ekonomskog rasta. Najveći problem je pad potrošnje jer Norvežani zbog sve većih dugova sve manje odlučuju na potrošnju. Norveško gospodarstvo, čija se vrijednost procjenjuje na 480 milijardi eura, poraslo je za samo 0,2 posto u drugom tromjesečju ove godine.