Većina svjetskih financijskih institucija uvjerava kako njihova špekulativna ulaganja u poljoprivredna dobra ne uzrokuju povećanje hrane u svijetu, ali  neke banke se s tim ne bi složile pa se povlače iz takvih etički dvojbenih poslova. Kako javlja Spiegel, njemačka banka DZ Bank priopćila je kako se više neće baviti ulaganjem na špekulativnom tržištu hrane. Iako je ime banke široj javnosti prilično nepoznato, riječ je ipak o četvrtoj po veličini banci u Njemačkoj koja raspolaže s 900 poslovnica i imovinom vrijednom više od 400 milijardi eura. Ispred nje su samo Deutsche Bank, Commerzbank i KfW. U pismu poslanom organizaciji potrošača Foodwatch, predsjednik Nadzornog odbora Lars Hille pozvao je usput na čvršću regulaciju tržišta roba.

Foodwatch je pozdravio ovu odluku pa je njezin predsjednik Thilo Bode kazao kako banka svojom odlukom da ne utječe na veće cijene hrane pokazuje društvenu odgovornost te je pozvao ostale financijske institucije da se povedu za primjerom DZ Banka. Commerzbank je već ranije najavio da će se povući iz ove rabote, dok su ga Deutsche Bank i Allianz odbile pratiti obrazloživši svoju odluku tvrdnjom da nikada nije dokazano da su njihove špekulacije dovele do gladi ili pomanjkanja hrane u svijetu. Organizacije poput Foodwatcha s time se ne slažu i pozivaju se na brojne studije koje pokazuju kako špekulacije financijskih institucija vode prema cjenovnom balonu hrane koju siromašnije zemlje onda ne mogu priuštiti, što je uostalom u pismu potvrdio i sam Lille koji je spomenuo i da se zalaže za opći stroži nadzor nad financijskim institucijama. Europski čelnici nadaju se da će prilikom rasprave o strožim pravilima prema financijskoj industriji dobiti potporu više bankara poput Hillea.