Ulažu 300 milijuna eura u proizvodnju nafte iz škriljevca, moguće otvaranje oko 1.000 radnih mjesta

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Od škriljevca se može preraditi do 600.000 tona nafte, što je 15% godišnje potrošnje tog energenta.

Naftna industrija Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazpromnjeft, ozbiljno je zainteresirana za početak eksploatacije uljnog škriljevca iz aleksinačkog bazena za što je samo u prvoj fazi projekta spremna uložiti oko 300 milijuna eura. Cijeli projekt koji značajno povećava zalihe nafte i plina u Srbiji mogao bi se početi provoditi već sredinom ove godine, doznaje Politika. Škriljevci iz kojih se dobiva nafta nalaze se na površini i kopaju se kao ruda iz koje se dobiva nafta, a nakon toga ide na preradu u rafineriju. Ispitivanja su potvrdila da postotak tako dobivene nafte iz uljnih škriljevaca iznosi čak 13,5 do 15 posto.

O bogatom aleksinačkom bazenu više se doznalo 2012. godine, kada su srpski mediji objavili da je nekoliko inozemnih kompanija zainteresirano za eksploataciju škriljevca u tom području. Tada se tvrdilo kako srpska vlada nije spremna posao u cijelosti prepustiti strancima, nego bi radije da neka domaća tvrtka sklopi strateško partnerstvo s inozemnom kompanijom, spremnom uložiti najmanje milijardu eura. Ukupna investicija u eksploataciju uljnog škriljevca u Aleksincu, koja podrazumijeva otvaranje rudnika i izgradnju dva postrojenja za preradu škriljevca, danas se procjenjuje na 700 milijuna do milijardu eura. Prema predviđanjima, realizacijom tog projekta bilo bi otvoreno oko tisuću novih radnih mjesta, a država bi godišnje samo od poreza zarađivala više od dvije milijarde dinara.

Davno utvrđene zalihe
Blizina NIS-ove rafinerije nafte u Pančevu, gdje bi se obavljala prerada nafte dobivene iz uljnog škriljevca, značajno povećava ekonomsku isplativost cijelog posla.  Srpski naftni stručnjaci slažu se da je ruska tehnologija najbolja za eksploataciju uljnog škriljevca u Aleksincu, jer omogućava najviši stupanj zaštite okoliša, što je najveći problem kod takvih rudnika.  Još 1977. godine u Estoniju, poznatu po preradi škriljevca, poslani su prvi uzorci škriljevca iz Aleksinca te je utvrđeno da se u tom rudnom bazenu može iskopati nekoliko milijuna tona škriljevca godišnje i preraditi od 500.000 do 600.000 tona nafte, što je oko 15 posto godišnje potrošnje nafte u Srbiji.

Prema procjenama objavljenim 2012. godine, u aleksinačkom bazenu ima 2,1 milijardu tona uljnog škriljevca iz kojih je moguće dobiti oko 200 milijuna tona nafte. Srbija je i 2012. godine bila na popisu deset zemalja koje imaju najveća nalazišta uljnog škriljevca. Međutim, tek danas NIS ima dobar razlog za uključivanje u taj veliki posao jer je takva vrst proizvodnje nafte isplativa tek kada cijena tog goriva dođe na oko 45 dolara po barelu, a trenutno se cijena približava 60 dolara za barel.

Za motorno gorivo
Ranija istraživanja srpskog Fakulteta za fizičku kemiju pokazala su da se pri cijeni od 10 eura za tonu uljnog škriljevca iz aleksinačkog bazena može proizvesti visokooktansko motorno gorivo po cijeni od 247 eura po toni.  S druge strane, stručna javnost upozoravala je još 2012. godine da je kod vađenja naftnog škriljevca riječ o tehnološki vrlo prljavoj eksploataciji koja može ugroziti okoliš u velikom dijelu Srbije, poznatog po bogatoj poljoprivrednoj proizvodnji. 

Isplativa nalazišta u 33 zemlje

Estonija od škriljevca dobiva 95 posto električne energije
Estonija godišnje preradi 17 milijuna tona uljnih škriljevaca. Od toga proizvede 95 posto električne energije i oko 400.000 tona nafte, što podmiruje četvrtinu potreba države za tim energentom koji koriste brodovi, industrija i toplane, kaže jedan od direktora u estonskoj državnoj kompaniji Eesti Energia Priit Raid. Na svijetu je više od 600 poznatih nalazišta naftnog škriljevca. SAD, Rusiju i Brazil imaju 86 posto resursa, a prema gledištu većine stručnjaka ekonomski isplativa nalazišta postoje u 33 zemlje.

Komentari (4)
  • VasIsusK
    VasIsusK 12:39 11.3.2017.

    Rusi ce ih usreciti kao sto su usrecili Bosance u Bosanskom Brodu. Tko ih ne zna skupo bi ih platio. Nazalost susjedna drzava vozi unatrag……. Jos brze od nas.

  • ivan.zoric
    ivan.zoric 15:37 10.3.2017.

    inzinjer


    Znači u Estoniji SAD i Kanadi nema ljudi ni životinja ??

    Tu gdje fracking dođe sva podzemna voda se zatruje, odi prouči malo što se događa.

  • inzinjer
    inzinjer 14:46 10.3.2017.

    Znači u Estoniji SAD i Kanadi nema ljudi ni životinja ??

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve