Ni Amerika ni Europa ne znaju kako riješiti problem interneta

Autor: Nikolina Buljan,VLM , 14. ožujak 2012. u 22:00

Osim glazbe i filmova koji se ‘pod normalno’ nezakonito presnimavaju, internet je idealan i za druge oblike krađe tuđih ideja

Najveća opasnost koja prijeti narušavanjima intelektualnog vlasništva jest internet, a nitko, ni SAD ni Europa taj problem ne znaju adekvatno riješiti, zaključak je konferencije o intelektualnom vlasništvu pod nazivom Intelektiv 2012 održanoj u Zagrebu na kojoj je sudjelovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.“Skinutih 16 milijardi pjesama s iTunesa pokazuje kako će mnogi pobjeći od krađe sadržaja preko interneta ako im se ponudi dostojna zamjena. I dalje moramo tražiti takav tip rješenja”, komentirao je Hoyt B. Yee iz američkog veleposlanstva. No iako se najčešće spominje upravo skidanje pjesama, filmova i videomaterijala, kada je riječ o povredi intelektualnih prava preko interneta, postoji i niz drugih internetskih problema.

Preprodavanje
Bruno Alves koji godinama radi za proizvođača sportske opreme Nike spominje kako i oni internet vide kao svog najvećeg neprijetelja. Preprodavače njihovih proizvoda preko interneta je, kaže, teško kontrolirati pa već gotovo godinu dana rade na tome da sa velikim “igračima” poput Amazona i Ebaya dogovori princip kojim bi se to tržište reguliralo. Preprodavanje robe u tom smislu izjednačava s krivotvorinama. Ovaj problem prepoznala je i Europska komisija koja radi na uredbi provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva, koja prema mišljenju Ninoslava Babića, višeg upravnog savjetnika Carinske uprave, neće proći. Babić kaže kako problem preprodavanja robe nije isto što i krivotvorenje jer iako postoji pravo proizvođača da sam odluči kako, koliko i na koji način će se njegova roba prodavati na nekom tržištu, isto tako postoji i pravo o slobodnoj trgovini.

Hrvatski napredak
Kada se u izlaganju dotaknuo krivotvorina i uništavanja istih, kaže kako je Hrvatska u tom području izrazito napredovala. Iznio je tako podatke koji govore da se 2009. u Hrvatskoj uništilo krivotvorene robe u vrijednosti od 13,9 milijuna eura, a 2011. godine robe vrijedne čak 50,4 milijuna eura. Ta vrijednost je zapravo vrijednost koju bi na tržištu postigla orginalna roba po kojoj su kopije rađene. Kako bi se carinicima olakašao posao u prepoznavanju krivotvorenih proizvoda svaka tvrtka može carinskim pravima zaštititi svoj proizvod. Tako je carinska prava u Hrvatskoj zatražilo 190 tvrtki, od kojih je samo pet domaćih. To su tri male tvrtke, jadna veća prehrambena koju nije htio imenovati i – Dinamo. Taj klub štiti svoja prava jer smatra da je većina navijačkih rekvizita koja prelazi granicu krivotvorena. No, Carina jednostavno nema toliko ljudi da bi se svi paketi mogli provjeriti.

Šteta 50 milijuna eura

Krivotvore se CD-ovi, TV uređaji, Viagra…
Hrvatska policija u prošloj je godini privela 181 osobu zbog držanja neovlaštene robe ili umnožavanja predmeta koji predstavljaju povredbu intelektualnih prava. Također, u prošloj godini uništeno je skoro 456 tisuća krivotvorenih predmeta u vrijednosti od 50,4 milijuna eura, a godinu prije, dakle 2010. godine, uništeno je još više predmeta, njih čak 613 tisuća, no vrijednost uništene robe bila je 23,7 milijuna eura što je upola manje nego u 2011. godini.

Komentirajte prvi

New Report

Close