Nakon noćnih pregovora ministri eurozone dogovorili se oko Grčke

Autor: Poslovni.hr/Hina , 27. studeni 2012. u 12:29
Epa

Ministri financija 17 članica eurozone i Međunarodni monetarni fond postigli su u noći s ponedjeljka na utorak dogovor o isplati sljedeće tranše pomoći Grčkoj te o nizu mjera koje bi trebale omogućiti u sljedećih deset godina osjetno smanjenje grčkog javnog duga.

Ministri financija 17 članica eurozone i Međunarodni monetarni fond postigli su u noći s ponedjeljka na utorak dogovor o isplati sljedeće tranše pomoći Grčkoj te o nizu mjera koje bi trebale omogućiti u sljedećih deset godina osjetno smanjenje grčkog javnog duga.

"Postigli smo politički dogovor. Nije riječ samo o novcu nego i boljoj budućnosti za Grčku i eurozonu u cjelini", izjavio je šef euroskupine Jean-Claude Juncker po završetku sastanka koji je trajao više od 13 sati.

Sada je preostalo da države članice eurozone donesu potrebne odluke na nacionalnoj razini o odobrenju sljedećeg obroka pomoći iz privremenog kriznog fonda EFSF u visini 43,7 milijardi eura. Prvih 34,4 milijarde eura, od kojih je 10,6 milijardi namijenjeno za financiranje grčkog proračuna, a 23,8 milijardi za dokapitalizaciju banaka trebaju biti isplaćeni 13. prosinca. Preostali dio bit će isplaćen u tri obroka tijekom prvom tromjesječja sljedeće godine.

Članice eurozone složile su se i oko mjera koje bi trebale omogućiti smanjenje grčkog duga do 2016. godine na 175 posto BDP-a, 2020. na 124 posto, a 2022. godine znatno ispod 110 posto BDP-a. Te mjere uključuju smanjenje kamata na već odobrene kredite iz EFSF-a, produljenje za 15 godina roka otplate kredita, odgodu od 10 godina za plaćanje kamata na pozajmice iz EFSF-a te ustupanje dijela zarade nacionalnih središnjih banaka na grčke obveznice.

Samo desetogodišnji moratorij na plaćanje kamata na pozajmice EFSF-a olakšava dužnički terete Grčke za 44 milijarde eura.

Grčka će također moći otkupiti dio svoga duga, ali pojedinosti te operacije nisu objavljene kako bi se izbjegao rast cijena grčkih obveznica zbog spekulacija. "Što manje o tome govorimo, to bolje", rekla je direktorica MMF-a Christine Lagarde.

Sve navedene mjere smanjuju dug rezanjem troškova zaduživanja, ali ne i glavnice. Sve se češće spominje mogućnost da i javni vjerovnici otpišu dio svojih potraživanja, nakon što su privatne banke bile prisiljene otpisati 107 milijardi grčkog duga.

Njemački Welt am Sontag u nedjelju je objavio da je prošli tjedan u Parizu održan sastanak na kojem se govorilo o otpisu grčkog duga do 2015. godine, kako bi se grčki dug 2020. smanjio na 70 posto BDP-a. Na tom sastanku se bili ministri financija Francuske, Njemačke, Italije i Španonjolske, predstavnici Europske komisije, Vijeća i Europske središnje banke te MMF-a.

Na otpisu duga najviše inzistira šefica MMF-a Christine Lagarde, koja ističe da će zemlje vjerovnici morati otpisati dio svojih potražinja od Grčke, jer "drukčije neće ići".

Tome se najviše protivi Njemačka. Tjednik Spiegel navodi da bi oprost dijela duga Grčkoj značio da bi i Njemačka morala otpisati milijarde eura svojih zajmova, što je novac njemačkih poreznih obveznika, a što bi kancelarka Angela Merkel i ministar financija Wolfgang Scaeuble željeli izbjeći prije parlametarnih izbora koji će se održati u rujnu sljedeće godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close