‘Monetarna politika treba biti usmjerena na domaće potrebe’

Autor: Poslovni.hr/Hina , 26. veljača 2013. u 13:04
Mervyn King (Epa)

Zemlje članice G7 slažu se oko toga da nijedna zemlja ne bi smjela intervenirati na valutnim tržištima niti ciljati određen tečaj, kazao je King.

Središnje banke trebale bi voditi monetarnu politiku usklađenu s domaćim potrebama i budu li se tog pravila pridržavale globalni će gospodarski rast ubrzati, poručio je u utorak guverner britanske središnje banke Bank of England (BOE).

"Domaću monetarnu politiku treba voditi prema domaćim potrebama. Budemo li se toga pridržavali, globalno će gospodarstvo ubrzati", naglasio je Mervyn King u govoru na jednom skupu u Tokiju. "Provodi li neka zemlja mjere za poboljšanje domaćeg gospodarstva, to može blago pritisnuti njezinu valutu ali ujedno rezultirati i povećanjem potrošnje u toj zemlji", kazao je King.

Zemlje članice G7 slažu se oko toga da nijedna zemlja ne bi smjela intervenirati na valutnim tržištima niti ciljati određen tečaj, kazao je King. Napominje i da su članice suglasne da bi mjere koje neka zemlja provodi s ciljem poticanja gospodarskog rasta mogle izazvati pad tečaja njihovih valuta. Neke zemlje izrazile su zabrinutost da bi agresivne kupovine obveznica koje provode pojedine središnje banke mogle spustiti vrijednosti valuta tih zemalja i pokrenuti val konkurentskih devalvacija koje bi mogle naštetiti globalnoj trgovini.

King je pokušao na posljednjem sastanku BoE progurati povećanje programa kupovine državnih obveznica no nadglasali su ga protivnici toga poteza, što pokazuje da središnji bankari nisu sigurni koliko daleko smiju ići s nekonvencionalnim mjerama monetarne politike. Zabilješke s posljednjeg sastanka BOE-a održanog početkom veljače pokazale su da su guverner na odlasku King i još dva člana vijeća za monetarnu politiku glasali za povećanje programa kupovina obveznica na 400 milijardi funta, s 375 milijardi funta. King odlazi s dužnosti u lipnju.

Prijedlog je odbijen sa šest glasova protiv, naprama tri glasa za. Na kraju su središnji bankari odlučili i zadržati ključnu kamatnu stopu od 0,5 posto. Na zasjedanju je razmatrano i potencijalno proširenje kategorija imovine koja se kupuje u sklopu kvantitativnog ublažavanja, što je obično negativno za valute zbog daljnjeg upumpavanja novca u gospodarstvo. Razmatrano je i smanjenje kamatne stope.

Od financijske krize 2008. središnje banke u mnogim razvijenim zemljama svijeta pokrenule su programe kupovina državnih obveznica kako bi poduprle posustala gospodarstva i spriječile duboku recesiju.

Komentirajte prvi

New Report

Close